Biljke koje nisu marihuana, a sadrže kanabinoide

• 1. Kanabinoidi i endokanabinoidni sustav
• 1. a. Kanabinoidni receptori
• 1. b. Proizvodi li vaše tijelo kanabinoide?
• 2. Biljke koje nisu kanabis, a sadrže kanabinoide
• 2. a. Kakao
• 2. b. Crni papar
• 2. c. Ehinacea (rudbekija)
• 2. d. Helihrysum (smilje)
• 2. e. Crni tartuf
• 2. f. Japanski jetrenjak
• 2. g. Brassicaceae vrste (kupusnjače)
• 2. h. Reishi gljiva
• 2. i. Kava
• 2. j. Turkey tail (šarena tvrdokoška)
• 2. k. Električna tratinčica
• 3. Diy recept za biljni miks
• 4. Zaključak

Osim endokanabinoida koje naše tijelo prirodno proizvodi kako bi reguliralo i uravnotežilo mnoge procese poput imunološkog odgovora, komunikacije između stanica, apetita i metabolizma, postoji još jedna vrsta znana kao fitokanabinoidi, to su kanabinoidi koji nastaju u biljkama iz sjemenki kanabisa. Vjerovalo se da su fitokanabinoide proizvode isključivo biljke kanabisa, no nedavna istraživanja su otkrila da i druge biljke proizvode kanabinoide – u ovom tekstu pročitajte više o njima.

1. Kanabinoidi i endokanabinoidni sustav

Endokanabinoidni sustav ima ulogu u regulaciji fizioloških procesa uključujući apetit, osjet boli, raspoloženje i pamćenje, ovisno o tome na koji receptor se određeni kanabinoid veže.

Prirodno prisutni kanabinoidi koji se vežu na kanabinoidne receptore proizvode se unutar ljudi i životinja, ali postoje i druge vrste kanabinoida koje na sličan način utječu na tijelo.

Unatoč tome što su svi kemijski spojevi koji mogu djelovati na um i tijelo, razvrstani su u kategorije prema mjestu nastanka.

 Kanabinoidni receptori

Endokanabinoidni sustav sadrži endokanabinoidne receptore koji služe za vezanje i aktivaciju spojeva, a dijele se na dvije glavne vrste: CB1 i CB2. CB1 receptori se većinom nalaze u glavi i smatra se da su to receptori na koje se THC veže, dok se CB2 nalaze uglavnom u donjem dijelu tijela i vezuju za CBD.

Učinak koji određeni kanabinoid daje ovisi o tome gdje se nalazi receptor, zato, primjerice, CBD opušta mišiće i može povećati apetit, dok THC pojačava, primjerice, boje, arome ili okuse. No, iako se kanabinoidi proizvode na više načina, one koje najviše zanimaju uzgajivače su fitokanabinoidi i nalaze se ne samo u biljkama kanabisa već i u brojnim domaćim biljkama.

Proizvodi li vaše tijelo kanabinoide?

Endokanabinoidni sustav je kompleksna mreža kanabinoidnih receptora koje su istraživači otkrili po cijelom tijelu: u mozgu, organima, vezivnim tkivima te imunološkim stanicama. Naš endokanabinoidni sustav sastoji se od različitih mehanizama u kojima enzimi uništavaju ali i stvaraju kanabinoide, kanabinoidne receptore i endokanabinoide, u osnovi, kemijskih spojeva sličnih THC ili CBD-u. Endokanabinoidi nisu prisutni samo kod ljudi već i kod životinja. I kod životinja i kod ljudi, endokanabinoidi su dizajnirani za rad sa kanabinoidnim receptorima poput Kanabinoidnih Receptora 1 i 2 (CB1 & CB2), pokrećući razne stanične reakcije potrebne za zdravu funkciju. Što to znači? Ovi endokanabinoidi reguliraju i mogu utjecati na mnoge fiziološke funkcije poput apetita, boli, užitka, pamćenja, upale, sna, raspoloženja i još mnogo toga. Zato možemo osjećati pospanost, „munchies” ili ublažiti bol pomoću kanabinoida iz biljaka kanabisa poput THC-a i CBD-a.

Osim osnovnih funkcija, naš endokanabinoidni sustav reagira i na bolesti. Istraživači su utvrdili da stanice raka imaju više kanabinoidnih receptora od zdravih stanica. Istraživanja također pokazuju povećanje proizvodnje endokanabinoida kod pacijenata s anksioznošću, kroničnom boli, Parkinsonovom bolesti i artritisom, između ostalog. U suštini, endokanabinoidni sustav (ECS) razmjenjuje signale između mozga i tijela, pomažući regulirati ciklus sna, apetit i druge osnovne procese. Iako su locirani na raznim mjestima, znanstvenici su otkrili da su kanabinoidni receptori najviše prisutni u mozgu, živčanom sustavu i reproduktivnim organima, bez utjecaja na rad srca i pluća, zbog čega se smatra da predoziranje kanabisom nije smrtonosno.

Stručnjaci smatraju da je endokanabinoidni sustav svojevrsni most između tijela i uma, pa bolje razumijevanje ECS-a znači i bolje razumijevanje koristi i štetnosti kanabinoida i endokanabinoida.

3. Biljke koje nisu kanabis, a sadrže kanabinoide

Sada kad znate što su sintetski kanabinoidi, endokanabinoidi i fitokanabinoidi, pričajmo o kanabimimeticima. Kanabimimetici su spojevi koji oponašaju djelovanje kanabinoida i mogu djelovati na endokanabinoidni sustav, sa istim ili sličnim efektima kao i drugi kanabinoidi. U ovom tekstu spominjemo biljke koje proizvode ili fitokanabinoide ili kanabimimetike, bez uključivanja kanabisa, naravno. Ove biljke lako su dostupne i što je najbolje, potpuno su legalne!

Izvorno su kanabinoidi smatrani skupinom spojeva jedinstvenih za biljku kanabisa koji dijele sličnu molekularnu strukturu. Dok se neki znanstvenici još drže te definicije, drugi pokušavaju proširiti kategoriju na sve kemijske spojeve koji se vezuju na kanabinoidne receptore u ljudskom tijelu. To znači da postoji čitav niz kemikalija koje se nalaze diljem prirode, u biljnom i gljivljem svijetu. Ove se molekule još uvijek nedovoljno proučavaju, a vjerojatno će se otkriti još mnogo njih. U budućnosti bi one mogle biti kandidati za lijekove protiv mnogih bolesti s kojima se ljudi susreću, pogotovo ako djeluju slično kao oni iz kanabisa.

Kakao

Kakao je superhrana koja sadrži razne korisne kemijske tvari poput teobromina, feniletilamina, triptofana i anandamida koji doprinose stvaranju serotonina i melatonina. Serotonin je ključni hormon koji stabilizira raspoloženje i osjećaj sreće, a pomaže kod problema sa snom, hranom i probavom. Melatonin je hormon povezan s našim ciklusom spavanja i koristi se u tretmanima nesanice.

Iako sadrži sve navedene spojeve, ova superhrana ima anandamida u većim količinama od ostalih kemikalija, a to je endokanabinoid koji prirodno proizvodi mozak. Ovaj spoj regulira raspoloženje, pamćenje, apetit i osjet boli, te se često naziva tjelesnom prirodnom verzijom THC-a zbog osjećaja sreće koji izaziva – slično zadovoljstvu nakon treninga ili „runner’s high“ osjećaju. Suprotno mišljenju mnogih, čokolada sadrži anandamid, ali kako biste imali iste koristi kao od kakaa, važno je koristiti sirovu, organsku, čistu čokoladu. To znači da procesirane vrste, poput mliječne čokolade, neće pružiti iste učinke jer mlijeko blokira apsorpciju tih tvari.

Premda postoji uvjerenje da čokolada ne sadrži anandamid, zapravo sadrži prekursore koji pomažu tijelu da ga proizvede.

Crni papar 

Crni papar je začin poznat svakome i prisutan gotovo u svakom domu, ali malo tko zna da sadrži veće količine beta-kariofilena.

Ovaj terpen daje cannabis strainovima onaj karakterističan papreni/začinski miris, a osim toga, beta-kariofilen djeluje na CB2 receptore baš poput CBD-a, te ima jaki protuupalni učinak te lako ublažava bolove u zglobovima.

Ehinacea (rudbekija)

Ehinacea je prelijepa ružičasta cvjetnica koja se često koristi kao lijek za prehladu, ali ima mnogo sličnosti s kanabisom kad je riječ o kanabinoidnom sustavu.

Ova biljka djeluje na CB1 receptore, ali umjesto kanabinoida sadrži kanabimimetike. Može pomoći kod anksioznosti, migrena, umora i artritisa zbog prirodnih amida koji pružaju vrlo slične učinke onima koje proizvodi THC.

Helihrysum (smilje)

Smilje sadrži velike količine CBG-a, istog fitokanabinoida kakav postoji u kanabisu, a najčešće se koristi kao antidepresiv i stabilizator raspoloženja.

Nažalost, zbog trenutne zakonske regulative smilje se teško proučava kad je riječ o CBG-u, ali poznato je da ovaj spoj izaziva navedene učinke, te se tradicionalno koristi u ritualima zbog psihotropnog djelovanja vrlo sličnog kanabisu.

Crni tartuf

Crni tartufi proizvode isti anandamid koji nalazimo i u kanabisu i kakau, pružajući efekt sličan „runner’s high“u. Ova kemikalija veže se za CB1 receptor i pomaže regulirati raspoloženje i osjećaj boli.

Imajte na umu da prije konzumacije većih količina crnog tartufa ili druge biljke/začina treba proučiti i biti siguran što radite, jer mogli biste imati alergiju i neugodno iskustvo.

Japanski jetrenjak

Japanski jetrenjak nema psihotropno djelovanje, ali sadrži velike količine perrotentinenične kiseline, kanabinoida sličnog THC-u.

Zbog vezanja na CB1 receptore, ova biljka ima učinke slične kanabisu i može se koristiti za liječenje jetre, mokraćnog mjehura i žučnog mjehura, kao i kod bronhitisa i kroničnih dišnih problema.

Brassicaceae vrste (kupusnjače)

U obitelj kupusnjača spada mnoge vrste koje često jedemo – bok choy, senf, kelj, brokula, kupus, cvjetača i raštika. Zanimljivo, niti jedno od ovih povrća ne postoji u prirodi – rezultat su selektivnog uzgoja, a dijele zajedničkog pretka u obliku divljeg kupusa i sve su iste vrste (Brassica oleracea). Ove biljke nude mnoštvo zdravstvenih dobrobiti zahvaljujući vitaminima C, A, E, K, folatima, kalciju i željezu. Osim toga, sadrže i sekundarne metabolite, a barem jedan od njih je kanabinoid. Riječ je o prehrambenom indolu, odnosno molekuli DIM koja djelomično aktivira CB2 receptor.

Reishi gljiva

Reishi gljiva koristi se tisućama godina u tradicionalnoj kineskoj medicini (TCM). Poznata je po adaptogenim svojstvima, koja pomažu tijelu nositi se sa stresom raznih vrsta. Ove gljive prepune su zanimljivih i ljekovitih molekula. Nedavne analize su pokazale da neke vrste reishija sadrže kanabinoide koji djeluju na endokanabinoidni sustav na različite načine.

Kava

Kava se uglavnom koristi za pripravu ljekovitih čajeva protiv anksioznosti, kronične boli i radi sedativnog učinka, a bogata je kavalaktonima.

Ova biljka se godinama koristi kao pomoć kod odvikavanja od ovisnosti jer utječe na CB1 receptore u središnjem živčanom sustavu jednako kao THC.

Turkey tail (šarena tvrdokoška)

Turkey tail gljive su poznate po jedinstvenim spojevima i ljekovitim svojstvima dokazanima u znanstvenim istraživanjima. U prirodi ih je lako prepoznati – rastu na trulim drvenim trupcima i imaju šarene koncentrične krugove na površini. Među spojevima u ovoj gljivi, poliszaharopeptid (PSP) proučavan je zbog učinka na stanice raka, a brojna istraživanja na ljudima pokazuju potencijal. Neka istraživanja na životinjama otkrivaju da ovaj spoj djeluje kao agonist CB2 receptora endokanabinoidnog sustava.

Električna tratinčica

Električna tratinčica godinama se koristi u Amazoniji zbog svojstava protiv bolova, a novija istraživanja pokazala su da ova biljka zapravo blokira receptore boli na završecima živaca. 

Ova biljka nudi učinkovito ublažavanje boli zahvaljujući kanabinoidu koji sadrži; N-izobutilamid zapravo djeluje na CB2 receptore i kontrolira bol i upalu u cijelom tijelu. Imajte na umu da vas većina ovih biljaka neće „zauzeti“ osim ako ne konzumirate ogromne količine, jer bez obzira što sadrže kanabinoide, količine su znatno niže nego u kanabisu, ali su odlična alternativa za one koji ne žele osjećaj opijenosti, a ipak žele koristi kanabinoida i terpena.

Imajte na umu, ako ćete koristiti neku od ovih biljaka, da ju koristite prema savjetima za najbolji mogući rezultat; zbog toga smo pripremili tablicu iznad.

DIY recept za biljni miks

Osim navedenih biljaka i začina, postoji još nekoliko koje su korisne za ljude iako ne sadrže kanabinoide, poput divizme, srčanca, pelina, mente, kadulje i medvjetke.

Ako ne želite raditi čajeve ili ulja, evo brzog recepta pomoću kojeg lako možete napraviti vlastitu biljnu mješavinu za pušenje. Pripazite da odaberete bilje prema vlastitim željama i željenom učinku.

Prvo, potrebno je uzgojiti ili kupiti svježe bilje, zatim ga polako osušiti, a nakon sušenja usitniti – baš kao kanabisove cvjetove. Zatim pripremite miks ovako:

• 50% divizma;
• 40% pelin i srčanac (ili medvjetka za duhansku aromu);
• 10% menta ili kadulja.

Sad je dovoljno smotati i uživati – ovo je osnovni recept, a za poseban simptom, možete zamijeniti jedno bilje koje više odgovara vašim potrebama.

4. Zaključak

Iako nisu snažni kao cvjetovi kanabisa, sve ovdje navedene biljke i začini na neki će način biti korisni ako ih pravilno konzumirate. Imajte na umu mogućnost alergijske reakcije – budite sigurni što možete ili ne možete koristiti prije nego probate. Ako imate vlastiti recept za biljne miksove ili znate bolji način za korištenje ovih biljaka i začina, podijelite savjete s drugim uzgajivačima, ostavite komentar ispod!

Vanjske reference:

1. A closer look at cannabimimetic terpenes, polyphenols, and flavonoids: a promising road forward. Neural Regeneration Research. - Cavalli, Juliana & Dutra, Rafael Cypriano. (2021).
2. Terpenoids, Cannabimimetic Ligands, beyond the Cannabis Plant. Molecules. - Gonçalves, Elaine & Baldasso, Gabriela & Assunção Bicca, Maíra & Paes, Rodrigo & Capasso, Raffaele & Dutra, Rafael. (2020). 
3. Cannabis sativa Terpenes are Cannabimimetic and Provide Support for the Entourage Effect Hypothesis.  - LaVigne, Justin & Hecksel, Ryan & Keresztes, Attila & Streicher, John. (2020).