Je li kanabis ovisan? Evo što nam kaže istraživanje

• 1. Je li marihuana ovisna?
• 2. Rizik od ovisnosti o kanabisu

Razdvajajući istinu od mitova, naše čitatelje zanima – je li kanabis ovisan?

Poruke da je kanabis „ulazna droga” ili da izaziva ovisnost su mitovi koji prate ovu biljku već stoljeće, najviše zbog njezine zabrane. Ne postoji podatak koji potvrđuje da kanabis vodi prema težim drogama. Početkom 1900-ih u većini država svijeta došlo je do zabrane marihuane, čime je sročena propaganda straha o biljci, a koja nije imala znanstvenu osnovu. Takvi su stavovi proizlazili iz želje za kontrolom i širenjem straha, često potičući podjele među klasama kao i kontrolu svijesti stanovništva.

Danas, kako istraživanje kanabisa postaje legalno u mnogim državama svijeta, pojavljuju se novi podaci koji upućuju da kanabis nije ovisan. Štoviše, pokazuju da korisnici marihuane mogu koristiti ovu biljku i kao pomoć pri oporavku od ovisnosti o opasnijim supstancama poput alkohola i lijekova. Kanabis je zapravo način oporavka od štetnijih i fizički ovisnih supstanci, te predstavlja tračak nade za izlazak iz opioidne krize.

Evo što govore najnoviji podatci o riziku od ovisnosti o kanabisu.

Je li marihuana ovisna?

Nema dovoljno recenziranih i kontroliranih studija koje bi potvrdile je li kanabis ovisan ili nije. Znamo da je nemoguće predozirati se kanabisom.

Postoje genetske studije koje upućuju na to da je razvoj ovisnosti o kanabisu nasljedan, pišu liječnici na Yale Medicine. Oni ističu i da su potrebna dodatna istraživanja za potvrdu pouzdanosti. Jedan harvardski doktor koji je karijeru posvetio razbijanju mitova o kanabisu, dr. Peter Grinspoon, piše o više studija koje pokazuju da CBD može pomoći osobama koje su ovisne o opioidima, najviše kroz smanjenje anksioznosti. „Potrebni su nam bolji podatci, ali vjerujem da će CBD (a vjerujem i cjeloviti kanabis) u budućnosti imati sve važniju ulogu kao dodatno liječenje ovisnicima o opioidima”, piše dr. Grinspoon.

Rizik od ovisnosti o kanabisu

Jedan pregled iz 2018. godine koji se često citira, navodi: „Iako su potrebna dodatna istraživanja, ovdje sažeti nalazi upućuju na to da se neurobiološke promjene kod poremećaja upotrebe kanabisa (CUD) čine slične onima kod drugih ovisnosti, iako u manjoj mjeri u nekim dijelovima mozga.”

Pregled priznaje da postojeća istraživanja o kanabisu i ovisnosti imaju velike nedostatke. Ovaj je pregled naveo pitanja na koja trebamo tražiti odgovore i prikupiti dodatne podatke kako bismo znali je li kanabis ovisan. Pitanja za buduća istraživanja uključuju:

• Opažaju li se promjene u gustoći CBIR receptora nakon apstinencije od kanabisa slično kao kod ciljnih receptora drugih opasnih droga?
• Jesu li ponašajne i promjene raspoloženja povezane s uporabom kanabisa čimbenik rizika ili posljedica ovisnosti o kanabisu?
• Jesu li dugoročne ponašajne i neurofiziološke promjene povezane s količinom THC-a u kanabisu?
• Je li uporaba kanabisa povezana s dugotrajnim promjenama u signalizaciji glutamata kao što se vidi kod drugih droga?
• Je li konzumacija kanabisa povezana s poremećajem u amigdali i habenuli kao kod drugih droga?

Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, 9% odraslih koji dugo koriste kanabis razvit će „poremećaj upotrebe kanabisa” (CUD). Definicije tog poremećaja široke su i ne slažu se oko toga ni liječnici. Važno je istaknuti da kanabis ne uzrokuje iste fizičke simptome odvikavanja kao druge supstance, uključujući alkohol. Simptomi odvikavanja kod kanabisa su blaga neugoda, pa zbog toga ne dijeli štetne karakteristike drugih supstanci.

Jedno istraživanje iz 2020. sa 23.000 sudionika navodi kako je učestalost sindroma odvikavanja od kanabisa bila 47%. U studiji piše: „Faktori povezani s većim rizikom od sindroma odvikavanja kanabisa bili su kliničke postavke (posebno bolničko ili ambulantno naspram opće populacije), istodobno korištenje duhana ili drugih supstanci te svakodnevna uporaba kanabisa.”

Definicija simptoma odvikavanja od kanabisa jako varira i o njoj se i danas ne slažu svi liječnici. Tu spadaju sljedeći simptomi: razdražljivost, bijes ili agresija; nervoza ili anksioznost; poremećaj sna; promjene apetita ili tjelesne mase; nemir; depresivno raspoloženje i somatski simptomi poput glavobolja, znojenja, mučnine, povraćanja ili bolova u trbuhu. Ovi su simptomi blagi. Smatram da pokazuju koristi kanabisa u smanjenju mučnine, poboljšanju sna i raspoloženja, a ne štetu zbog odvikavanja. Potrebna su veća istraživanja na većoj populaciji i u kontroliranim uvjetima kako bismo odredili je li sindrom odvikavanja od kanabisa zaista tako čest.

„Rat protiv droga” utjecao je na postojeća istraživanja o kanabisu po ovom pitanju. Kanabis se jednostavno nije istraživao, pa mnoga postojeća istraživanja prikazuju više štetu nego koristi. U budućnosti će biti potrebno više recenziranih studija koje bi pokazale jesu li ovo pouzdani podaci.