Lollipopping: Tehnika za veće vrhove kod uzgoja kanabisa

• 1. Značenje lollipoppinga
• 2. Zašto raditi lollipopping?
• 2. a. Sog (sea of green) i scrog
• 2. b. Lollipopping autoflowera: prednosti i rizici
• 2. c. Zašto lollipopping na vanjskim biljkama nije nužan
• 3. Kako napraviti lollipopping?
• 3. a. Kako ukloniti nepotreban rast
• 3. b. Najbolje započeti prije cvjetanja
• 3. c. Sve odjednom ili postupno?
• 4. Genetika je bitna kod lollipoppinga
• 5. Zaključak

Ako ne volite vidjeti 'popcorn' cvjetove dok uzgajate sjemenke kanabisa, svakako biste trebali naučiti metodu lollipoppinga (poznatu i kao uklanjanje donjih grana). Lollipopping znači uklanjanje mjesta za cvjetanje i grana na donjem dijelu biljke jer ne dobivaju dovoljno svjetlosti i ostaju nerazvijene. Dobit ćete bolje rezultate ako biljka svoju energiju usmjeri u gornje vrhove, čineći ih debljima i kompaktnijima. Lollipopping ne-autoflower kanabisa neposredno prije prelaska na 12/12 režim uvijek se isplati. Kod autoflowera, međutim, ova tehnika može biti zahtjevnija i može čak dovesti do manjeg prinosa. No ne brinite: kvaliteta preostalih cvjetova bit će vrhunska. Čitajte dalje i saznajte sve o prednostima i nedostacima lollipoppinga, pravom vremenu, kako omogućiti dovoljno svjetla za vrhove i koje dijelove treba orezati.

Značenje Lollipoppinga

Lollipopping znači prorjeđivanje donjeg dijela biljke kanabisa tako da sve grane budu potpuno gole pri dnu. Ostaje samo nekoliko čvorova na vrhu, a izgledom podsjeća na lizalicu - otud i naziv.

Zašto raditi Lollipopping?

Kod uzgoja kanabisa u zatvorenom prostoru, učinkoviti domet vaših svjetala je ograničen. Gornji cvjetovi dobivaju dovoljno energije da postanu veliki i kompaktni, dok su cvjetovi i grane pri dnu zasjenjeni ili jednostavno izvan dosega svjetla.

Napomena: Čak i ako koristite dodatna bočna svjetla, razlika između gornjih i donjih grana i dalje ostaje. Nije važna samo blizina svjetlu, nego i pozicija cvijeta na grani. Takozvana 'apikalna dominacija' osigurava da sve najbolje ode gore na vrhove.

Zbog svega toga, donji cvjetovi ostaju mali, rastresiti i imaju jako malo ili čak nimalo trikoma. Kad ih uberete i osušite, ovakvi cvjetovi obično nemaju nikakvu estetsku privlačnost, slabije su potentni i lošijeg su okusa. Najbolje ih je ukloniti i preusmjeriti energiju biljke negdje drugdje koristeći tehniku lollipoppinga. Lollipopping idu ruku pod ruku s još jednom tehnikom prorjeđivanja koja se zove pruning. Obje tehnike su zapravo iste, ali pruning znači uklanjanje dugih grana koje su u sjeni ili čine krošnju previše gustu.

Pustiti kanabis da raste bez ikakve intervencije također daje solidne rezultate. No većina uzgajivača ne želi samo dobre rezultate – žele izvrsne! Kanabis prirodno raste prilično grmoliko, s granama koje izlaze iz stabljike od samog dna biljke. Iako ovo rezultira obiljem listova i cvjetova, ova zbijena struktura može čak smanjiti količinu i kvalitetu prinosa. Donje grane često budu u sjeni guste gornje krošnje. Listovi koji tamo rastu često požute i uvenu, a cvjetovi pri dnu ne dosegnu veličinu i gustoću kao oni izloženi boljem svjetlu. Lollipopping rješava ovaj problem fizičkim uklanjanjem slabijeg rasta s donjih dijelova.

Ovo na prvu zvuči kontraproduktivno, pogotovo za početnike. Kako uklanjanje dijelova biljke može donijeti veći i bolji urod? Razmislite ovako: Svi donji dijelovi također traže značajan udio resursa u obliku hranjivih tvari i vode. Međutim, oni ne dosegnu puni potencijal zbog nedostatka svjetla. Da bi ih održala na životu, biljka mora slati dušik, fosfor, kalij, šećere, vodu i proteine i u ta područja. No, uklanjanjem donjih grana i listova oslobodite te dragocjene resurse. Biljka ih tada može preusmjeriti u dijelove koji dobivaju mnogo više svjetla. Rezultat je poboljšani rast, a na kraju i veći i bolji cvjetovi u gornjem dijelu krošnje. 

SOG (Sea Of Green) i ScrOG

Lollipopping je izvrsna dopunska tehnika uz bilo koju metodu treniranja biljaka, bilo da je riječ o LST-u ili super croppingu, ali je nužan kod uzgoja kanabisa ScrOG metodom. Ideja ScrOG-a je imati ravnu krošnju sa svim cvjetovima na jednakoj udaljenosti od svjetla. Međutim, tada krošnja postaje toliko gusta da je sve ispod mreže potpuno u sjeni i treba ga ukloniti.

Ako, pak, uzgajate kanabis u SOG (sea-of-green) postavu, pitanje treba li raditi lollipopping ovisi o visini biljaka. Često su dovoljno male da svjetlo prodre do dna, pa lollipopping zapravo nije potreban.

Lollipopping Autoflowera: Prednosti i rizici

Kod fotoperiodičnih sorti uzgojenih u zatvorenom, lollipopping je logičan izbor jer takve biljke imaju vremena za oporavak od stresa. Što se tiče autoflower sorti, treba biti puno oprezniji. Ako vam je najbitnije samo što je na vagi, bez obzira na kvalitetu cvjetova, onda ova metoda vjerojatno nije za vas. Lollipopping autoflowera može uzrokovati dovoljno stresa da krajnji prinos bude manji. Ili možda neće. 

Za odgovor na ovo pitanje najbolje je paralelno uzgajati iste sjemenke u jednakoj okolini. Jedina razlika treba biti hoćete li ukloniti donje cvjetove ili ne. Čak i ako otkrijete da je lollipopping donio manji prinos, kvaliteta cvjetova bit će puno ujednačenija – bez larfova, samo dobro formirani i kompaktni čvorići.

Kod automata, lollipopping može proizvesti ove rezultate:

• Manji prinos (teško uočljivo),
• Bolja ukupna kvaliteta cvjetova (veoma primjetno).

Zašto lollipopping na vanjskim biljkama nije nužan

Vanjske biljke kanabisa dobivaju svjetlost na potpuno drugačiji način u usporedbi s biljkama uzgojenim u zatvorenom. Sunce tijekom dana mijenja kut osvjetljenja pa većina mjesta za cvjetanje dobije sunčevu svjetlost. Jasno, razlika između gornjih i donjih cvjetova zbog apikalne dominacije (vidi gore) još uvijek postoji, ali nije toliko bitna da bi lollipopping na vanjskim biljkama bio nužan. Donje grane ipak možete ponekad ukloniti iz drugih razloga, npr. radi sprečavanja nakupljanja ustajalog zraka blizu tla.

Kako napraviti Lollipopping?

Uzgajivači koji su prošli barem jedan ili dva ciklusa obično znaju do koje visine na biljci dobiju kvalitetne cvjetove. To ovisi o snazi i prodornosti vaših svjetala. Uklonite sve cvjetove za koje znate da bi bili lošije kvalitete. Ako nemate iskustva, dobro je pravilo ukloniti sve u donjoj trećini biljke. Neki idu i do donjih 50 %, ali tada je prinos sigurno manji. Ovo može biti dobra ideja kod CFL, T5 ili drugih svjetala sa slabom prodornošću. Kod većine drugih nemojte pretjerivati.

Možete i obrnuto: umjesto odlučivanja koliko ćete ukloniti, možete odlučiti koliko čvorova želite ostaviti. Najčešće uzgajivači ostave netaknuta 4-5 čvora od vrha. Kod slabijih svjetala može biti i samo 3-4 čvora.

Tehnike Lollipoppinga: One-nodding

U osnovi, lollipopping podrazumijeva uklanjanje donjih listova i grana i postoji nekoliko različitih tehnika. Prije nego što naučite klasičan način, pročitajte kako to rade iskusni uzgajivači, da vidite kako se željeni rezultati mogu postići na različite načine.

Postoji i relativno nova lollipopping tehnika naziva One-nodding koja također uključuje uklanjanje donjeg rasta, ali štedi puno više vremena i truda. Kod nje je potrebno lollipoppati biljke isti dan kad prelazite na svjetlosni ciklus 12/12, ali, kako i ime kaže, uklanjaju se svi listovi do prvog čvora, tj. lollipoppate do zadnjeg čvora na svakoj grani na dan kada prelazite na 12/12. Ne tvrdimo da je ova tehnika bolja od ostalih, ali pokazuje kako se željeni rezultati mogu postići različitim metodama, sve dok slijedite osnovnu ideju – uklanjanje donjeg rasta.

Kako ukloniti nepotreban rast

Lollipopping možete raditi rukom ili koristiti škare ili nožice. Što vam je praktičnije. Najbolje je ukloniti mjesto za cvjetanje dok je još malo, znači prije nego što biljka potroši energiju na njega. U tom slučaju, trzanje noktima najbrži je način. Ako je bočna grana već debela ili drvenasta, koristite škare. Škare bi trebale biti čiste i po mogućnosti dezinficirane alkoholom, pogotovo ako ćete raditi više rezova.

Krenite uklanjajući lepezasti list što bliže stabljici/grani. Zatim uklonite sekundarni izboj – buduće mjesto cvjetanja – koji raste iz čvora.

Najbolje započeti prije cvjetanja

Većina uzgajivača se slaže da je lollipopping prilično stresna tehnika i može usporiti rast nekoliko dana. Može i smanjiti prinose ako se napravi pogrešno. Zato je cilj izabrati pravi trenutak u kojem ćete napraviti najmanje štete. Općenito, preporučuje se započeti lollipopping na samom kraju vegetacije. Kod fotoperiodičnih sorti, napravite to 2-3 dana prije prijelaza na 12/12. Kod autoflowera lollipopping treba napraviti kad vidite prve klipove (ženske dlake) na čvorovima, ali prije nego što se formiraju pravi cvjetovi na vrhu. Kasnije ćete možda pronaći nešto zaostalog rasta u donjoj trećini koji ste propustili. Slobodno ga odstranite.

U praksi, ljudi često odluče odraditi lollipopping dok su biljke već u fazi cvjetanja i kada je jasno koji će cvjetovi biti potencijalno kvalitetni, a koji treba ukloniti. Mnogi uzgajivači rade lollipopping u prvom tjednu cvjetanja, nakon 2 tjedna ili čak kasnije. Nekima je to standardna praksa.

Na forumima ćete naći desetke mišljenja. Neki kažu da su prva dva tjedna cvatnje najosjetljivija, pa lollipopping treba raditi tek poslije: u 3., 4. tjednu ili čak nakon što biljka završi s istezanjem, tj. u 5. ili 6. tjednu. Drugi tvrde da je bolje što ranije završiti sa stresom od lollipoppinga.

Ne nagađajte! Napravite lollipopping prije nego što započne stvaranje cvjetova. Neka se vaše biljke fokusiraju na cvjetanje, a ne na oporavak. Lollipopping u vegetaciji zahtijeva planiranje i vještinu, ali se isplati.

Sve odjednom ili postupno?

Što manje stresa, to bolje. Kod lollipoppinga autoflowera, sigurnije je za početak ukloniti malo pa pratiti reakciju biljke. Ako se rast ne uspori, možete ukloniti ostatak odjednom. Ili možete raditi postupno, uklanjajući svaki put po jedan lepezasti list i jedno mjesto cvjetanja – samo pazite da vrhovi imaju dovoljno svjetla. Imajte na umu da tada lollipopping može potrajati i tijekom dijela faze cvjetanja, što može izazvati dodatni stres. Kako god odlučili, zapamtite da su tehnike visokog stresa namijenjene snažnim, zdravim biljkama. Ako su već u šoku i slabije rastu, ostavite ih na miru! Barem dok se ne oporave.

4. Genetika je bitna kod Lollipoppinga

Genetska struktura vaše biljke uvijek igra veliku ulogu u načinu na koji može reagirati na stres i okolišne čimbenike, uključujući lollipopping i sve vrste orezivanja. Kako ste mogli naučiti iz članka, lollipopping može biti vrlo stresan za biljke, pogotovo za autoflower sorte. Posljednje što želite je previše stresirati autoflower, jer tada riskirate da prerano počne cvjetati i znatno smanji prinos. Čak i kada ima dovoljno svjetla, nestabilna genetika često je razlog loših reakcija na različite tehnike treniranja, zato je važno dati par eura više pouzdanom breederu s iskustvom, poput naših vlastitih genetika. Bilo je mnogo slučajeva gdje automati različitih uzgajivača nisu izdržali ni najmanju količinu orezivanja i na kraju su dali samo oko 7 grama cvijeta – praktički gubitak prostora i struje.

Ovo ne vrijedi samo za autoflowere – i među fotoperiodnim sortama ima onih s kapricioznom genetikom. Bilo je slučajeva gdje su uzgajivači radili lollipopping nakon dva tjedna cvatnje i svi cvjetovi su postali hermafroditi zbog visokog stresa, što je potpuno uništilo prinos. Ovo je samo primjer koliko je bitno ispitati genetiku i breeder prije kupnje sjemena. Kod izvođenja ove tehnike dobro je imati više biljaka pa na jednoj napraviti jak lollipopping, a drugu biljku ostaviti netaknutu. Uzgojite različite strainove do kraja i promatrajte rast i je li lollipoppana biljka usporena.

5. Zaključak

Iako metoda lollipoppinga kod autoflower i fotoperiodičnih biljaka nije kontroverzna, još uvijek ima mnogo nepoznanica i varijabli. Ne birajte strain po imenu, već proučite porijeklo i vidite što bi moglo biti najbolje za vas! Ako imate iskustva s pruningom ili lollipoppingom i želite podijeliti savjete kako osigurati dovoljno svjetla za cvjetove, komentirajte ispod!

Vanjski izvori

1. Photosynthetic response of Cannabis sativa L. to variations in photosynthetic photon flux densities, temperature and CO2 conditions, Physiology and molecular biology of plants: an international journal of functional plant biology. Okt 2008.
2. An Update on Plant Photobiology and Implications for Cannabis Production, Frontiers in Plant Science. Ožujak 2019.