Porijeklo riječi ‘marihuana’ i zašto se smatra da ima rasističku pozadinu

• 1. Je bila prava prekretnica
• 2. Znači li to da bismo u potpunosti trebali izbjegavati riječ ‘marihuana’?
• 3. Zaključak

Posljednjih nekoliko desetljeća došlo je do pozitivnog pomaka u načinu na koji šira javnost gleda na kanabis i osobe koje ga konzumiraju, ali kad pogledamo manje od jednog stoljeća unatrag, lako je vidjeti kako su zagovornici zabrane pokušavali manipulirati širom zajednicom u rasističke i ksenofobične obrasce razmišljanja. 

S mjesta, koliko imena znate koja opisuju biljku kanabisa? Trava, ganja, pot, grass, chron, bud, sticky-icky, Mary Jane… popis je gotovo beskrajan i mijenja se ovisno o državi ili zemlji. Riječ „marihuana“ je jedan od najstarijih sleng izraza za našu omiljenu biljku, ali podrijetlo njenog širenja u zapadnoj kulturi može iznenaditi čak i najupućenije uzgajivače.

Početkom 1900-ih, zahvaljujući Mexičkoj revoluciji (20. studenoga 1910. – 5. veljače 1917.), mnogo meksičkih državljana doselilo je u SAD. Ova velika revolucija rezultirala je raspuštanjem savezne meksičke vojske i njenom zamjenom revolucionarnim snagama, ali i transformacijom meksičke kulture i vlade – što je, uz destabilizaciju i rasprostranjene zločine nad stanovništvom, izazvalo val imigracije u SAD.

Čak i u današnjem društvu, masovne migracije mogu izazvati jačanje nacionalističkih ideala, pa je jasno kako se to doživljavalo početkom 1900-ih. Anti-meksičko raspoloženje već je tada bilo prisutno kod javnosti i lako su ga poticali oni na vlasti. Zapamtite, ovo je bilo vrijeme kada je konzumacija kanabisa izvan medicinske upotrebe bila vrlo niska, a edukacija o dobrim stranama trave bila je potpuno nepoznata većini bijelog stanovništva.

Tu na scenu stupa naš “protagonist” Harry Anslinger – povjerenik Federalnog ureda za narkotike (prethodnik DEA-e) i doživotni rasist. Stajališta g. Anslingera prema kulturama izvan svoje bile su krajnje drakonske, kao i prema svakoj vrsti uporabe droga. Kao majstor propagande, nije nužno započeo restrikciju kanabisa u Sjedinjenim Državama (one sežu sve do New Yorka 1860.), ali čvrsto je preuzeo uzde 1930. godine. Njegove su poznate izjave poput:

• "Marihuana je najnasilnija droga u povijesti čovječanstva"
• "U SAD-u ima 100.000 pušača marihuane i većina su crnci, Hispanoamerikanci, Filipinci i zabavljači. Njihova “sotonska” glazba, jazz i swing rezultat su upotrebe marihuane. Ova marihuana uzrokuje da bijele žene traže seksualne odnose s crncima, zabavljačima i drugima."
• "Primarni razlog zabrane marihuane jest njen utjecaj na izopačene rase."

Ovi citati očito pokazuju njegov prezir prema korisnicima kanabisa i svima osim bijele rase te nam daju uvid u um čovjeka koji je tada vodio agenciju za provođenje zakona o drogama. Bio je toliko rasističan da su ga čak i u 1920-ima smatrali “ludim rasistom“, u vreme kad je rasizam bio prihvaćen kao svakodnevni dio društva.

1937. je bila prava prekretnica

Marihuana Tax Act iz 1937. godine obilježava trenutak kada su se konfuzija i laži oko kanabisa prvi put čvrsto ukorijenili u javnoj svijesti – a sve je počelo s imenom. Do tada, kanabis se u Americi nije obično nazivao marihuana. Anslinger je iskoristio već postojeći strah tako što je nešto nepoznato vezao uz skupinu ljude koje već nisu voljeli. Promjenom imena kanabisa u marihuana i prikazivanjem kao strane tvari koju koriste Meksikanci (i crnci), uspio je pridobiti podršku za svoju antikanabis kampanju od onih koji bi inače bili ravnodušni ili potpuno nezainteresirani. Ova se taktika kontinuirano koristi kroz povijest od strane onih koji žele kontrolirati i manipulirati masama, a i danas je vrlo prisutna.

Još jedan oblik masovne manipulacije koji je Harry J. Anslinger iskoristio bilo je korištenje masovnih medija kao vlastitog foruma. Uz podršku izdavača Williama Randolpha Hearsta, Anslinger je pokrenuo kampanju nazvanu „Gore Files“, temeljem vlastite propagande. Priče su emitirane na nacionalnoj razini i pomogle su proširiti rastući antikanabis sentiment iz njegove savezne države na cijelu naciju. Te su priče uzimale isječke i citate iz policijskih izvještaja i reciklirale ih kako bi se činilo da su prekršaje počinili isključivo korisnici kanabisa u stanju „Reefer Madnessa“. Ovaj je izraz poslužio i kao naziv za sada zloglasni film iz 1937. godine koji je bio prekretnica u načinu na koji su građani vidjeli korisnike kanabisa.

Zabrana kanabisa oduvijek je nerazmjerno pogađala obojene i manjinske zajednice, dijelom upravo zbog načina na koji je prvi put predstavljena općoj javnosti. Bitno je razumjeti povijest ove biljke i događaje koji su doveli do njene kriminalizacije jer nastavljamo borbu za konačni kraj zabrane.

Znači li to da bismo u potpunosti trebali izbjegavati riječ ‘marihuana’?

Ne, naravno da ne. Izraz „marihuana“ u upotrebi je stoljećima i neće nigdje nestati. Ono što je važno je razumjeti povijest koja stoji iza tog pojma. Ovo zapravo znači da se svi trebamo što bolje informirati o samoj biljci i početi koristiti terminološki točnije i preciznije riječi kad govorimo o kanabisu. Ova se promjena već događa jer je pojam „kanabis“ sve prepoznatiji kao oznaka psihoaktivne vrste biljke, dok se „industrijska konoplja“ odnosi na ne-psihoaktivne vrste.

Također, moramo biti svjesni rasnih implikacija koje donosi upotreba riječi „marihuana“. Važno je znati da je povijest ovog pojma uvijek bila usko povezana s rasom i da način na koji govorimo o kanabisu može ili pomoći ili odmoći našoj borbi. Zato trebamo krenuti – kada govorimo o raznim kanabinoidima, koristimo njihova ispravna imena kao što su THC, CBN ili CBD. Upotrebom točne i precizne terminologije možemo pomoći razbiti mnoge mitove i zablude koje još uvijek okružuju kanabis.

2. Zaključak

Eto, to je podrijetlo riječi marihuana i kako se neodvojivo povezuje s rasizmom. Sljedeći put kad vam netko kaže da je kanabis ulazna droga ili da je povezan s nasiljem (što, srećom, danas rijetko čujemo), samo se prisjetite povijesti ove riječi i kako je korištena za demonizaciju čitavih skupina ljudi. I kad idući put čujete nekoga kako koristi riječ marihuana, možda im ukažite na njezino pravo podrijetlo. Samo edukacijom drugih možemo promijeniti negativan dojam o kanabisu i svim njegovim korisnicima.

Kanabis je doista lijek, i izuzetno smo sretni što živimo u vremenu kada o tome smijemo javno raspravljati i imamo pristup biljci – bilo u rekreativne ili medicinske svrhe.