Povećava li marihuana moždane sposobnosti ili ih šteti?

• 1. Obrat: nova istraživanja sugeriraju da marihuana može smanjiti subjektivni pad kognitivnih sposobnosti
• 2. Trava se troši na mlade
• 3. Usputno: zašto kanabis uopće utječe na mozak?
• 4. Kratkoročni i dugoročni učinci
• 4. a. Akutni poremećaji
• 4. b. Dugoročne posljedice
• 4. c. Promjene u moždanoj strukturi
• 5. Premalo istraživanja na ljudima
• 6. Zaključak: trebate li se brinuti?

Nema sumnje da marihuana izravno utječe na naš mozak i mijenja našu sposobnost rješavanja jednostavnih životnih zadataka na autopilotu. Sjećate li se prvog puta kada ste se napušili? Sjećate li se kako su vam poznate ulice vlastitog grada odjednom izgledale kao labirint? Ili onog bespomoćnog zastoja u razgovoru kad zaboravite o čemu ste uopće pričali s prijateljima?

Ne čudi što se znanost dosad uglavnom bavila proučavanjem kanabisa zbog njegovih “loših” učinaka na kognitivne funkcije, a ne suprotno. Ipak, situacija se počinje mijenjati. I dalje postoji puno toga što ne znamo o utjecaju marihuane na našu kognitivnu funkciju, no oni koji ne mogu zamisliti život bez ove supstance ili je koriste iz medicinskih razloga napokon mogu odahnuti... i onda povući još jedan dim. Nadajmo se da vas neće približiti senilnosti.

Obrat: Nova istraživanja sugeriraju da marihuana može smanjiti subjektivni pad kognitivnih sposobnosti

Iznimno zanimljivo, novo istraživanje sugerira da je korištenje marihuane povezano s manjom vjerojatnošću subjektivnog pada kognitivnih sposobnosti (SCD), čime se osporava uobičajeno mišljenje. Studija objavljena u časopisu Current Alzheimer Research pokazala je kako je rekreativno korištenje kanabisa “značajno” povezano s manjom pojavom SCD-a, pri čemu korisnici prijavljuju manje zbunjenosti i gubitka pamćenja u odnosu na ne-korisnike.

Za ovo istraživanje, 4.744 ispitanika starijih od 45 godina odgovaralo je na pitanja o korištenju marihuane u proteklih 12 mjeseci. Znanstvenici mogu samo nagađati zašto rekreativna konzumacija pokazuje zaštitni utjecaj na ljudski mozak.

Jedno od mogućih objašnjenja, kako navode autori, jest da korištenje kanabisa poboljšava kvalitetu sna i smanjuje razinu stresa, a oba ta faktora izuzetno su bitna za mentalno zdravlje. Nije jasno jesu li znanstvenici u obzir uzeli dob ispitanika. Poznato je da je uporaba kanabisa češća među mlađima, pa je logično pretpostaviti da su mlađi ispitanici imali manje zbunjenosti i gubitka pamćenja u odnosu na stariju populaciju. Također bi se očekivalo da upravo kod mlađih ima više rekreativnih korisnika kanabisa.

Zanimljivo je i to da je medicinska konzumacija, čak i u kombinaciji s rekreativnom, bila vrlo slabo povezana sa smanjenjem pada kognitivnih sposobnosti. Moguće objašnjenje je da su stariji i bolesniji ljudi, koji su marihuanu koristili medicinski, češće imali i kognitivne poteškoće.

Osim razloga upotrebe kanabisa – medicinski ili ne-medicinski – studija je analizirala i učestalost te način konzumacije. Utvrđeno je da češća uporaba, kao i pušenje u odnosu na vaping ili jestive oblike, pokazuju vrlo slabo (statistički neznačajno) povećanje subjektivno prijavljenih mentalnih problema.

Trava se troši na mlade

Upućeni u temu neće previdjeti jednu ključnu karakteristiku ove studije: proučavala je isključivo osobe srednje dobi i starije. Zašto je to važno? Sve više istraživanja upućuje na to da je bitno u kojoj dobi osoba započinje svoje iskustvo s marihuanom.

Tinejdžeri i mladi odrasli, pogotovo oni koji razviju poremećaj upotrebe kanabisa, propuštaju mnoge životne prilike – obrazovanje, karijeru, upoznavanje ljudi i putovanja. Za starije, s druge strane, konzumacija kanabisa može dati novu perspektivu, osvježiti poglede i pomoći prekinuti začarani krug ustaljenih obrazaca razmišljanja.

Nekoliko studija sugerira da rano izlaganje marihuani vodi do različitih deficita pamćenja i kognicije u kasnijem životu. Studija na štakorima iz 2007. otkrila je da “izloženost kanabinoidima u ranim fazama razvoja mozga može dovesti do trajnih, suptilnih poremećaja u potomstvu”. Drugo istraživanje iz 2005. pokazalo je da prenatalna uporaba sintetskog kanabinoida, koji se veže na iste receptore kao THC, dovodi do “deficita u učenju i smanjene emocionalne reaktivnosti kod potomstva”. Još jedna serija eksperimenata, ovoga puta na majmunima, pokazala je da su “trajni učinci THC-a na kognitivne sposobnosti očitiji kada izlaganje koincidira s razvojnim fazama u kojima se temeljni neuronski krugovi intenzivno razvijaju.”

Kad se prijeđe na ljude, izvještaj objavljen 2012. otkriva kognitivne probleme kod kroničnih korisnika kanabisa koji su s teškim korištenjem započeli još u adolescenciji. Čak ni oni koji su kasnije u životu prestali pušiti kanabis nisu u potpunosti obnovili svoje neuropsihološke funkcije.

Problem ovakvih studija je što ne mogu dokazati je li upravo korištenje marihuane uzrok kognitivnog pada ili je postojao neki drugi temeljni problem koji je doveo i do kognitivnog pada i do ranijeg početka konzumacije marihuane. Na primjer, niži socioekonomski status može dovesti do slabijeg kognitivnog razvoja i istovremeno povećati šanse za ranu zlouporabu marihuane.

Usputno: Zašto kanabis uopće utječe na mozak?

Kada konzumirate marihuanu, u tijelo ulazi kemijski spoj THC (delta-9-tetrahidrokanabinol). THC je glavni psihoaktivni spoj u marihuani koji stvara osjećaj “high-a”. Djeluje oponašajući djelovanje prirodnih neurotransmitera nazvanih endokanabinoidi, koji su mu po strukturi slični.

Konkretno, THC se veže na CB1 receptore. To su maleni proteini na stanicama koji primaju kemijske signale iz različitih podražaja i pomažu stanicama da odgovore. CB1 receptori najviše se nalaze u mozgu i živčanom sustavu, ali i u perifernim organima i tkivima.

CB1 receptori dio su endokanabinoidnog sustava (ECS), složenog sustava stanične signalizacije koji su znanstvenici otkrili ranih 1990-ih proučavajući THC. Ovaj sustav regulira niz procesa u ljudskom tijelu, uključujući san, raspoloženje, apetit, pamćenje, reprodukciju i plodnost. Endokanabinoidni sustav postoji i aktivan je u vašem tijelu čak i ako ne koristite kanabis.

No kada se THC spoji s ECS-om, remeti njegovo normalno funkcioniranje, uzrokujući brojne učinke poput promijenjenih osjeta, promjena raspoloženja, problema s pamćenjem te ponekad i halucinacija. Ova interakcija uzrok je psihoaktivnog djelovanja marihuane.

Kratkoročni i dugoročni učinci

Prilikom proučavanja učinaka marihuane na mozak treba napraviti razliku između akutnih učinaka (koji su prisutni dok ste “napušeni”), kratkoročnih učinaka poput smanjene koncentracije ili motivacije (nekoliko sati ili dana nakon zadnje uporabe) te dugoročnih učinaka, koji mogu ostati prisutni i dugo nakon prestanka konzumacije trave.

Akutni poremećaji

Nitko ne osporava da biti “napušen” ometa vašu sposobnost razumijevanja, pamćenja i donošenja odluka. Ipak, jednako je očito da dugotrajni korisnici razvijaju toleranciju na neke od ovih učinaka. Ovo je posebno važno za sigurnost u prometu: istraživanja pokazuju da sposobnost vožnje nakon konzumacije ovisi o tome jeste li povremeni ili stalni korisnik.

Jedno istraživanje australskih znanstvenika procjenjivalo je kognitivne sposobnosti pacijenata s karcinomom koji koriste kanabis za ublažavanje simptoma. Konzumirali su marihuanu pod laboratorijskim uvjetima i tada rješavali kognitivne testove. Kao što se i očekivalo, kod njih nije utvrđeno statistički značajno smanjenje sposobnosti razmišljanja, pamćenja ili donošenja odluka – jer su kao dugoročni medicinski korisnici razvili otpornost na akutne učinke.

Australski znanstvenici spominju i da su u realnim uvjetima akutni učinci još manje važni, budući da većina pacijenata koristi medicinsku marihuanu prije spavanja – kad potencijalno kognitivno oštećenje ne igra veliku ulogu.

Dugoročne posljedice

Dostupna istraživanja dosljedno pokazuju mjerljive razlike u razmišljanju između pušača i nepušača kanabisa. Pravi je izazov “očistiti” podatke od zbunjujućih faktora poput konzumacije alkohola, drugih supstanci kao i genetike ili socijalnog statusa. Kad se sve to uzme u obzir, rezultati ostaju neuvjerljivi.

Jedan rad navodi povezanost lošijeg verbalnog pamćenja s ukupnim životnim izlaganjem kanabisu, ali nema značajnih razlika među bivšim pušačima i nepušačima u drugim kognitivnim domenama. Ovo istraživanje pratilo je 5.115 osoba u dobi od 18 do 30 godina na početku, a zatim ih pratilo sljedećih 25 godina.

Druga studija iz 2015. nije pronašla razliku u IQ-u između blizanaca čak i ako je jedan od njih konzumirao marihuanu, a drugi nije – dakle, genetika ima veću ulogu nego samo pušenje marihuane.

U svom pregledu dostupne literature, Nacionalni institut za zloupotrebu droga navodi kako su rezultati još uvijek neuvjerljivi i izražava nadu da će buduće studije dati jasnije odgovore. Posebno se iščekuje velika longitudinalna studija – Adolescent Brain Cognitive Development (ABCD) – koja će pratiti Amerikance od kasnog djetinjstva do rane odrasle dobi i provjeriti hoće li upotreba kanabisa kod neke od njih utjecati na moždanu strukturu i hoće li se razlikovati od nepušača.

Promjene u moždanoj strukturi

Isto nedostatak čvrstih dokaza bilježi se i kada se istražuje mijenja li marihuana zaista građevinu mozga. Posebnu važnost znanstvenici pridaju kortikalnoj površini, dijelu mozga odgovornom za više funkcije poput razmišljanja, odlučivanja i pamćenja.

Dok su neka ranija istraživanja otkrila razlike u građu mozga, studija iz 2018. nije pronašla nikakve. Analizirano je 141 korisnika kanabisa i 120 kontrola. Zanimale su ih tri karakteristike moždane kore:

• debljina kore,
• površina,
• i indeks gyrifikacije,

te nisu pronašli razliku između korisnika i ne-korisnika ni u jednoj od njih.

Nadamo se da će ABCD studija iz prethodnog odlomka donijeti dodatna saznanja.

Premalo istraživanja na ljudima

Analiza dosadašnjih znanstvenih dokaza otkriva zajedničku temu: provedeno je puno životinjskih pokusa, a vrlo malo studija na ljudima. Vjerojatno će se to uskoro promijeniti, jer sve više ljudi koristi kanabis, osobito medicinski. To s jedne strane zabrinjava javnozdravstvene stručnjake zbog mogućih problema u budućnosti, a s druge pruža priliku za detaljnije proučavanje odnosa kanabisa i moždanih funkcija i možda, napokon, donosi konačan odgovor na pitanje: čini li nas trava doista glupljima?

Zaključak: Trebate li se brinuti?

Sigurni smo da naši čitatelji cijene vlastitu inteligenciju i ne bi željeli nastaviti pušiti kanabis ako bi znali da time štete svom mozgu. Za sve njih imamo utjehu: “đavolja salata” ipak nije toliko opasna koliko nas je propaganda desetljećima uvjeravala. No uzrokuje li ipak barem neku štetu, makar i neznatnu? To jednostavno zasad ne znamo. I kad kažemo “mi”, mislimo na današnju razinu znanosti.

Dok znanstvenici traže konačan odgovor, barem pokušajte umjereno koristiti kanabis i nemojte dopustiti da postane problem. Ako ste mladi i tek razmišljate o prvom iskustvu s travom, možda pričekajte dok vam se mozak potpuno ne razvije – da ne biste kasnije žalili zbog posljedica ili, tko zna, možda čak izvukli i korist!