Sve o autoflowerima - Faktori rasta

• 1. Zahtjevi za rasvjetom
• 2. Tehnike treninga biljaka
• 3. Mikrobna simbioza

1. Zahtjevi za rasvjetom

Kao što smo objasnili u Prvom dijelu: Evolucija i uzgoj, svi autoflowering kanabis strainovi imaju koristi od Ruderalis gena -- što omogućuje brži i otporniji uzgoj bez potrebe za promjenom svjetlosnog režima kako bi se potaknulo cvjetanje. Evolucija autoflower strainova znači da možete postići zaista impresivne prinose ako omogućite optimalne uvjete i odgovarajuće tehnike. Ovi faktori rasta su jednostavni za razumijevanje i nadamo se da će motivirati mnoge uzgajivače da pređu na autoflower opciju. Jednom kad je sjeme proklijalo i posađeno, treba ga držati u istom okruženju sve do dana žetve. Autofloweri ne podnose dobro ‘presađivanje’. Pravilo broj 1 je da više sati svjetla znači i bolji rezultat. To je glavni razlog zašto uzgoj u zatvorenom najčešće daje veći prinos, čak i kada LED rasvjeta nikada neće dosegnuti moć prave sunčeve svjetlosti. Autoflowerima možete dati 24 sata svjetla u zatvorenom, ali samo otprilike upola manje vani.

Iako je ovo često predmet rasprave među uzgajivačima autoflowera, opći konsenzus danas je da svjetlosni režim 18/6 (18 sati svjetla, 6 sati mraka) ili 20/4 omogućuje najbolje rezultate u vrijeme žetve. Iako autofloweri odrade cijeli svoj životni ciklus pod bilo kojim svjetlosnim uvjetima, većina uzgajivača se slaže da 24/0 može imati negativan učinak na veličinu prinosa i jačinu cvjetova. Baš kao i nama, i biljkama trave treba barem malo vremena za odmor. Dajte biljci što više svjetlosti možete (ali ne više od 20 sati dnevno ako uzgajate u zatvorenom), te odgovarajuću količinu vode i nutrijenata u pravilnom pH rasponu i, budući da je autoflower, automatski će prijeći u cvat za nekoliko tjedana. No, da biste maksimalno povećali potencijal rasta, postoji nekoliko trikova koje možete primijeniti.

Naravno, ako se sjećate ičega iz biologije, znate da biljkama treba svjetlo za glavni fiziološki proces koji se zove fotosinteza. No, biljke nisu jedine koje to mogu, alge i neke bakterije također koriste sunčevu svjetlost za stvaranje vlastite energije. Tijekom fotosinteze, biljke koriste energiju upijenu iz svjetlosti za pretvaranje ugljičnog dioksida iz zraka i vode iz tla u šećer i kisik. Ovaj proces koristi biljkama na mnogo načina. Dobivena energija omogućuje im rast, regeneraciju oštećenih dijelova i postizanje maksimalne produktivnosti.

2. Tehnike treninga biljaka

“Low-Stress Training” ili LST zapravo je metoda nježnog savijanja (i pričvršćivanja mekanom žicom ili vezicom) grana tako da formiraju širu krošnju -- što znači da svaka grana dobije više svjetla. Za razliku od HST tehnika poput toppinga, fimminga, super cropanja i slično, ovaj način treninga nije osmišljen da našteti biljci. To je važno kod autoflowering cannabis strainova jer nemaju dovoljno vremena za oporavak od invazivnijih trening tehnika tijekom vegetacije.

LST je najbolje primjenjivati postupno, svakih nekoliko dana, dok su grane još dovoljno fleksibilne da ih lako možete savijati. Najlakše je savijati vrhove grana. Postupno ćete postizati optimalan oblik biljke jer će svaka savinuta grana prirodno rasti prema svjetlu. Prvim uzgajivačima autoflowera savjetuje se da ne rade “topping” prije LST-a (što znači potpuno odrezati najvišu granu kako bi promovirali širi i robustniji rast). Autofloweri imaju kraću fazu rasta i manje vremena za oporavak od šokova. Ipak, s više iskustva te zdravom i brzo rastućom biljkom s barem 4 čvora (para glavnih listova), može biti u redu da jednostavno odrežete vrh (skupinu sitnih listova).

“FIMing” je blaža verzija toppinga. Umjesto da odrežete cijelu gornju stabljiku, samo obrijete sam vrh i time biljku izložite manjem stresu. Mana je što, za razliku od toppinga, FIMing rijetko rezultira podjelom glavne stabljike (tj. dvije glavne 'cole'). “No technique” trening je najosnovniji LST -- savijanje glavne stabljike vrlo rano tako da cijela biljka raste vodoravno i nema potrebe za daljnjim LST-om.

Strateška defolijacija biljaka u zatvorenom (obično nije potrebna pri uzgoju na suncu koji se kreće nebom) podrazumijeva odstranjivanje listova tijekom kritične rane faze cvjetanja vaših cvjetova, da bi što veći broj njih dobio dodatno svjetlo i zrak. Kao što je već spomenuto, slobodno eksperimentirajte s bilo kojom trening tehnikom, ali HST metode mogu imati štetne posljedice kod autoflowera. Fast Buds nudi tri “XXL prinos” strainova: Six Shooter i Tangie'matic -- te sada i novi Blue Dream'matic!

3. Mikrobna simbioza

Mali organizmi koji žive u tlu također igraju ključnu ulogu u zdravlju i optimalnom rastu kanabisa. Jeste li znali da postoji cijela vojska sićušnih stvorenja zvanih mikrobi koja pomažu vašim kanabis biljkama da narastu velike i snažne? Točno, ovi mali pomagači imaju velik utjecaj na zdravlje i sreću vaših biljaka. Za početak, pričajmo o tlu. Mikroorganizmi u tlu razgrađuju organsku tvar, poput uveli listova i drugog biljnog materijala, u nutrijente koje biljka kanabisa može apsorbirati. Također pomažu biljci da učinkovitije iskoristi te nutrijente, pa može rasti brže i snažnije. No, nije sve samo do tla. Mikroorganizmi mogu živjeti i na samoj površini biljke. Ti korisni mikrobi i gljivice štite biljku od štetnih patogena i nametnika poput plijesni i insekata. Mogu čak poboljšati prirodne obrambene mehanizme biljke, čineći je otpornijom na bolesti.

Jedna vrsta mikroba koja je posebno korisna za kanabis je mikoriza. Te gljivice stvaraju simbiotski odnos s korijenjem biljke, oblikujući sitne niti koje pomažu biljci u apsorpciji hranjivih tvari i vode iz tla. Mogu čak pomoći biljci da podnese stresne uvjete, poput suše ili nedostatka nutrijenata. Druga grupa mikroorganizama koja pomaže kanabisu su bakterije koje fiksiraju dušik. Ovi mali pomagači preuzimaju dušik iz zraka i pretvaraju ga u oblik koji biljka može koristiti.  Kao uzgajivač, mikrobe možete koristiti na mnogo načina za bolje rezultate, uključujući inokulaciju presadnica mikorizom i Trichodermom te primjenu kompostnog čaja kao folijarne prihrane.