HIV i kanabis: Potencijalna terapija ili rizičan posao?

• 1. Zašto osobe sa hiv-om koriste kanabis?
• 2. Dobrobiti i osnovni mehanizmi
• 2. a. Protuupalna svojstva
• 2. b. Olakšanje neuropatskog bola
• 2. c. Olakšanje mučnine
• 2. d. Stimulacija apetita
• 2. e. Poboljšano raspoloženje
• 2. f. Bolji san
• 2. g. Supresija aktivnosti virusa
• 3. Više koristi ili više rizika?
• 3. a. Neurokognitivna funkcija
• 3. b. Pridržavanje terapije
• 4. Daljnje koristi upotrebe kanabisa kod hiv pacijenata
• 4. a. Smanjena upotreba opioida
• 4. b. Povećana fizička aktivnost
• 5. Cbd: neopijajuća legalna alternativa
• 6. Buduća istraživanja
• 7. Zaključak

Dugo smo putovali od vremena kada je dijagnoza HIV-a bila kao smrtna presuda. Sada, s uvođenjem ART-a, odnosno antiretrovirusne terapije, ljudi zaraženi virusom humane imunodeficijencije mogu imati dug, produktivan, sretan i relativno zdrav život, jer dostupni lijekovi pomažu da se stanje drži pod kontrolom.

Ipak, perspektive i dalje nisu tako svijetle za osobe koje žive s HIV-om (skraćeno PLWH). Prisutnost virusa u tijelu, kao i nuspojave lijekova za ART, uzimaju svoj danak. Tu bi kanabis mogao pomoći, jer razne grupe pacijenata tradicionalno koriste ovu biljku za mnoge simptome koji prate HIV. S druge strane, upotreba kanabisa kod HIV-a zabrinjava mnoge medicinske stručnjake, jer i dalje ima mnogo toga što ne znamo o tome kako kanabis utiče na zdravlje HIV-pozitivnih osoba, kakve dugoročne posljedice može imati, i kako on stupa u interakciju s antiretrovirusnim terapijama.

U ovom članku ćemo pogledati dostupna istraživanja na ovu temu. Nadamo se da ćemo moći izvući praktične zaključke o koristima i rizicima konzumiranja kanabisa kod osoba sa HIV-om.

Zašto osobe sa HIV-om koriste kanabis?

Kao i kod drugih ozbiljnih bolesti, poput raka ili multiple skleroze, pacijenti s HIV-om koriste kanabis za ublažavanje različitih simptoma od kojih pate, ali se također nadaju da će im nešto što ih čini da se osjećaju bolje pomoći i u borbi protiv same bolesti. Što više proučavamo ovu nevjerovatnu biljku, sve više vjerujemo da to možda i jeste slučaj, te da upotreba kanabisa može imati koristi daleko izvan pukog upravljanja simptomima.

Bilo kako bilo, pacijenti sa HIV-om i AIDS-om su bili među prvim korisnicima medicinske marihuane i još uvijek je konzumiraju češće nego opća populacija. Mnogi od nas su čuli anegdotske priče o osobama sa HIV-om koje uključuju kanabis u svoj način života; neki poznaju takve pacijente i lično. Naučna istraživanja potvrđuju da je upotreba kanabisa široko rasprostranjena među HIV pozitivnim grupama.

Jedno istraživanje proučavalo je HIV pozitivne pacijente velike klinike i pokazalo da čak trećina njih koristi kanabis za upravljanje simptomima. Najčešće prijavljene koristi bile su:

Napomena je da je značajna manjina ispitanika (47%) izjavila da upotreba marihuane negativno utiče na njihovo pamćenje.

Drugo istraživanje procijenilo je procenat pacijenata sa HIV/AIDS-om koji su tokom prethodnog mjeseca koristili marihuanu; taj procenat je dosegao čak 23%. Najčešće prijavljene koristi bile su:

• Olakšanje anksioznosti i/ili depresije (57%)
• Poboljšan apetit (53%)
• Povećano zadovoljstvo (33%)
• Olakšanje boli (28%)

Dobrobiti i osnovni mehanizmi

Neke koristi od konzumacije kanabisa koje prijavljuju pacijenti s HIV-om toliko su česte i poznate desetljećima da praktično nema sumnje da stvarno postoje. Štaviše, istraživači su počeli proučavati moguće osnovne mehanizme zbog kojih je kanabis povoljan, te su neke od njih i otkrili. Hajde da ih pogledamo detaljnije.

Protuupalna svojstva

Sposobnost kanabinoida da smanje upalu je dobro dokumentovana, a upala ima značajnu ulogu u mnogim oboljenjima, uključujući HIV. Nažalost, pacijenti s HIV-om razvijaju mnoštvo drugih bolesti – kardiovaskularne, dijabetes, maligna oboljenja – gdje sistemska upala igra ključnu ulogu. Dvije glavne sastavnice kanabisa – THC i CBD – dugo su proučavane kao potencijalni imunomodulatori, iako je većina istraživanja rađena na staničnim kulturama i životinjama, pa podataka iz kliničkih ispitivanja na ljudima još uvijek nema dovoljno.

Jedno istraživanje otkrilo je da aktivacija CB₂ receptora može pomoći smanjenju širenja HIV-a u tijelu. CB₂ receptori su brojni u crijevima i meta su za oba kanabinoida – CBD i THC. U jednom istraživanju, laboratorijski majmuni su zaraženi virusom sličnim HIV-u, a zatim liječeni THC-om. Ovaj glavni psihoaktivni spoj marihuane smanjio je ozbiljnost bolesti i popravio zdravlje crijeva.

Kod osoba sa HIV-om, korištenje kanabisa je povezano s nižim nivoima određenih ćelija i proteina koji su povezani s napredovanjem HIV-a i zdravstvenim problemima.

Od svih kanabinoida, istraživači rado proučavaju CBD (kanabidiol) jer ne izaziva osjećaj “high” karakterističan za marihuanu, a pokazuje puno potencijala kao lijek. Ovaj spoj je pokazao da smanjuje upalu u moždanim ćelijama zaraženim HIV-om. Neuroinflamacija izazvana HIV-om može pokrenuti “efekat domina”, aktivirajući zaražene ćelije mozga koje se zatim repliciraju i šire virus u tijelu. CBD prekida ovaj proces, smanjuje upalu i održava ove ćelije uspavanim.

U drugoj studiji s ljudskim ćelijama zaraženim HIV-om, otkriveno je i antiinflamatorno djelovanje CBD-a. Mehanizam je bio smanjena produkcija nekoliko citokina i kemokina – molekula odgovornih za upalu. Za one koji žele detaljnije: CBD pomaže i pri deaktiviranju proteina kaspaze 1 te smanjuje aktivnost gena NLRP3. Oba imaju važnu ulogu u upalnom odgovoru. Također, CBD je značajno smanjio prisutnost HIV-a u ćelijama.

Olakšanje neuropatskog bola

Neuropatski bol – koji se opisuje kao osjećaj bockanja ili “iglica”, posebno u rukama i stopalima – veoma je čest simptom kod HIV-a. Može biti posljedica štete prouzrokovane samim virusom ili lijekovima koji se koriste u terapiji. Ovaj bol može dramatično narušiti kvalitet života pacijenata, pa je efikasan lijek prijeko potreban.

Postoje i životinjske i kliničke studije koje ukazuju na mogućnost da kanabis i njegovi sastojci pomognu kod neuropatskog bola. Jedno istraživanje na pacovima proučavalo je uticaj CBD-a na ublažavanje bola i smanjenje upale. Studija je pokazala da davanje glodavcima CBD-a smanjuje stvaranje proinflamatornih supstanci u organizmu. Posljedično, smanjen je i nivo neuropatskog bola.

Jedno drugo istraživanje odredilo je tačnu metu supstanci iz kanabisa kod ublažavanja bola. Kanabinoidi generalno djeluju na posebne receptore – CB₁ i CB₂ – ali u ovim eksperimentima na glodavcima, naučnici su otkrili da se efekat ublažavanja neuropatskog bola dešava preko aktivacije drugog receptora zvanog α3 glicinski receptor.

Kada su u pitanju klinička ispitivanja na ljudima, jedno istraživanje koje je obuhvatilo HIV pacijente s neuropatskim bolom pokazalo je da pušenje kanabisa smanjuje dnevni bol za 34%, dok je placebo smanjio bol za 17%. U drugoj studiji, kod grupe pacijenata koji su koristili kanabis zabilježeno je 52% smanjenje bola od HIV-om uzrokovane senzorineuropatije, naspram 24% smanjenja kod placebo grupe. Ovi nalazi, uz brojne anegdotske izvještaje, ukazuju na to da je kanabis zaista obećavajuća opcija za HIV pacijente sa neuropatskim bolom.

Olakšanje mučnine

Ljudi već stoljećima koriste kanabis protiv mučnine i povraćanja, a u novije vrijeme najraniji korisnici su bili pacijenti na hemoterapiji ili oni koji su imali mučninu zbog drugih problema. Kod HIV-a, mučnina i povraćanje su česta nuspojava pojedinih antivirusnih lijekova, posebno inhibitora proteaze, pa bi antiemetiko djelovanje kanabisa moglo biti od velike važnosti.

Nažalost, antiemetički učinak nije specifično proučavan kod HIV pacijenata, ali je ipak zabilježen u istraživanjima na druge teme. Jedna studija istraživala je dronabinol, sintetičku verziju THC-a, i pokazala smanjenje mučnine kod pacijenata sa AIDS-om. Istraživači sugerišu da kanabis može biti dobra opcija za one koji ne reagiraju na uobičajene antiemetičke lijekove.

Ipak, medicinski korisnici marihuane trebaju biti oprezni, jer ih ova supstanca može "prevariti". Sve je više izvještaja o Kanabinoidnom sindromu hiperemeze (CHS). Rijetka ali uporna reakcija na kanabis, gdje osoba počinje povraćati nakon upotrebe. Pogađa mali broj teških, dugogodišnjih korisnika, ali neki medicinski pacijenti moraju stalno koristiti veće količine kanabisa za olakšanje, čime riskiraju pojavu CHS-a.

Stimulacija apetita

Još jedan poznat pozitivan efekat kanabisa, koji ga čini idealnim za osobe sa HIV-om, jeste sposobnost stimulacije apetita. Loš apetit i gubitak težine ozbiljan su problem i mogu dovesti do sindroma iscrpljivanja kod AIDS-a. To je kada izgubite preko 10% tjelesne mase i imate dijareju ili temperaturu duže od 30 dana.

Standardno liječenje ovog stanja podrazumijeva pojačavanje apetita, obično uz lijek megestrol acetat (Megace). Kada su u pitanju spojevi slični kanabisu, jedini koji je proučavan u ovom kontekstu je ranije spomenuti dronabinol (Marinol). Ova sintetička verzija THC-a zaista je poboljšala apetit kod AIDS pacijenata i pomogla im da održe stabilnu težinu.

Iako se dronabinol uzima oralno, neki pacijenti preferiraju prirodni kanabis – zapale ga taman toliko da osjete olakšanje simptoma i kao pozitivan efekt dobiju bolji apetit. Ovo je dovelo i do istraživanja sigurnosti takvog ponašanja. Malo istraživanje iz 2000. godine pokazalo je da HIV pacijenti koji su 21 dan pušili marihuanu nisu pokazali rast nivoa HIV-a tokom tog perioda. Autor studije sugeriše da se medicinska marihuana može uspješno koristiti zajedno s drugim lijekovima za liječenje sindroma iscrpljivanja.

Poboljšano raspoloženje

Iako učinak marihuane na raspoloženje nije za svakoga (neki ljudi imaju neugodne efekte), može biti dobra opcija za većinu, ne samo kod HIV-a već i kod drugih hroničnih bolesti.

Oni kojima je infekcija HIV-om uzrokovala AIDS često imaju osjećaje tuge, anksioznosti i depresije. Neki pacijenti sa AIDS-om koji koriste marihuanu za olakšavanje fizičkih simptoma također prijavljuju i poboljšanje raspoloženja. Nedavna studija o Marinolu pokazala je da je euforija bila poželjna nuspojava kod AIDS i onkoloških pacijenata.

Bolji san

Uticaj kanabisa na san je kontroverzan. Nema sumnje da mnoge vrste marihuane mogu pomoći kod nesanice, ali postoji pitanje dugoročnog štetnog učinka na kvalitet sna. Naime, jedan od čestih simptoma kod osoba koje prestanu koristiti kanabis je loš san ili čak nesanica. S druge strane, dobar noćni odmor omogućeno uz pomoć kanabisa, čak i uz moguće negativne posljedice kasnije, veoma znači pacijentima s teškim oboljenjima kao što je HIV. Ne čudi što mnogi HIV pacijenti prijavljuju upotrebu kanabisa za bolji san.

Veliko istraživanje pokazalo je da su ispitanici koji su koristili kanabis za san osjećali više osvježenja i bolje su funkcionirali ujutro u odnosu na one koji su koristili klasične lijekove za spavanje ili uopšte nikakve. Također su prijavili manje glavobolje i manje mučnine. Međutim, u odnosu na druge preparate za spavanje, kanabis je kod njih češće izazivao pospanost, anksioznost i razdražljivost sljedećeg jutra.

Druga studija na HIV pacijentima sa nesanicom i poremećajima spavanja otkrila je da je 71% imalo bolji san nakon upotrebe medicinskog kanabisa. Također, 39% njih je uspjelo smanjiti ili potpuno prekinuti uzimanje lijekova za spavanje. Samo 21% ispitanika prijavilo je nuspojave, ali one nisu bile ni blizu toliko jake da zbog njih prestanu koristiti kanabis.

Supresija aktivnosti virusa

Čest motiv istraživanja kanabisa je činjenica da je on najprije proučavan radi ublažavanja simptoma, a zatim otkriveno da može ići i u samu srž problema i pomoći u tretiranju osnovne bolesti. Ključno pitanje kod HIV-a je može li kanabis suprimirati djelovanje virusa.

Jedna studija na osobama na antiretrovirusnoj terapiji pokazala je da su oni koji su koristili kanabis imali brži pad HIV DNK. Taj pad znači smanjenje genetskog materijala virusa u tijelu, što je važan pokazatelj efikasnosti ANT.

Druga studija koja je analizirala intenzivnu upotrebu kanabisa kod HIV pacijenata na ART-u zabilježila je smanjenje aktiviranih i upalnih imunosnih ćelija među intenzivnim korisnicima, što ukazuje da kanabis može pomoći smanjenju sistemske upale i aktivacije imuniteta tokom tretmana ART-om.

Više koristi ili više rizika?

Dok su neki efekti kanabisa na HIV pacijente (vidi gore) proučavani kao moguća korist, drugi izazivaju zabrinutost. Međutim, čak i ovdje se mogu pojaviti iznenađenja, te umjesto rizika i štete, pušači kanabisa s HIV-om mogu dobiti olakšanje.

Neurokognitivna funkcija

Velika briga kod osoba sa HIV-om je pogoršanje funkcije mozga, naročito kako pacijent stari. Poznato je da virus izaziva upalu i oštećenje živaca, a kako je životni vijek HIV pacijenata sada blizak općoj populaciji, šteta se nagomilava s godinama.

Očigledno je da dok su ljudi pod djelovanjem kanabisa, njihove funkcije pažnje i pamćenja su oslabljene. Kod teških korisnika kognitivna disfunkcija se može primijetiti i između doza. Neka istraživanja sugerišu da rano započinjanje upotrebe kanabisa u životu, na primjer u tinejdžerskim godinama, može djelovati i na IQ.

Moglo bi se pomisliti da bi stvari kod HIV pacijenata bile još gore, ali čini se da to nije slučaj. Jedno istraživanje koje je analiziralo upotrebu kanabisa i neurokognitivni poremećaj (NCI) kod HIV pacijenata sugerira da substanca ima čak i neuroprotektivni učinak. Istraživači su čak objasnili da je to moguće zato što kanabis poboljšava moždane funkcije zahvaljujući protuupalnim svojstvima.

Druga studija objavljena 2021. godine analizirala je intenzivnu upotrebu kanabisa kod HIV pacijenata. Naučnici su otkrili bolje kognitivne rezultate kod onih s dijagnosticiranim poremećajem upotrebe kanabisa (CUD) u prošlosti. Oni su značajno bolje prošli na testovima brzine obrade, vizuelnog učenja i pamćenja te motorike od pacijenata bez prethodne upotrebe kanabisa.

Ukratko, kao i kod starijih korisnika, čini se da mozak HIV pacijenata ipak ima koristi od marihuane, bilo u medicinske ili rekreativne svrhe. Ipak, ove efekte treba još dodatno istražiti kako bi se utvrdili mogući rizici i koristi upotrebe kanabisa kod ove populacije.

Pridržavanje terapije

Još jedan razlog za zabrinutost je utiče li korištenje kanabisa na savjesno i redovno uzimanje ART lijekova. Jedna studija je pokrenula ovu zabrinutost, pokazavši da stariji pacijenti koji koriste kanabis imaju slabije pridržavanje terapiji od onih koji ga ne koriste.

Ipak, dostupni podaci su kontradiktorni. Drugo istraživanje objavljeno 2017. godine otkrilo je da intenzivna upotreba kanabisa ne predviđa nužno slabije poštivanje ART terapije, osim ako pacijenti istovremeno konzumiraju i veću količinu alkohola. Još jedno istraživanje iz 2005. godine pokazalo je da HIV pacijenti pokazuju bolje pridržavanje ART-u ako su kanabis koristili zbog mučnine, a slabije ako su ga koristili iz drugih razloga ili rekreativno.

Zaključno, ovaj odnos je vrlo složen i može varirati ovisno o brojnim faktorima, što zahtijeva dodatna istraživanja. Kako god bilo, HIV pacijenti trebaju imati na umu koliko je važno redovno uzimati antivirusne lijekove, jer dugoročan ishod njihove bolesti o tome zavisi.

Daljnje koristi upotrebe kanabisa kod HIV pacijenata

Još uvijek imamo mnogo nepoznanica o interakcijama kanabisa, HIV simptoma i samog virusa, ali dostupna istraživanja ukazuju na još više koristi osim već navedenih. Evo nekoliko primjera:

Smanjena upotreba opioida

Medicinska marihuana se više puta pokazala kao zamjena za opioidne analgetike i to sigurnija alternativa. Jedno istraživanje koje to potvrđuje objavljeno je u januaru 2018. godine. Pokazalo je da su HIV pacijenti s hroničnim bolom koji koriste kanabis imali manju vjerovatnoću da koriste opioidne lijekove protiv bolova, koji imaju veći potencijal za ovisnost i mogu dovesti do smrtonosnog predoziranja.

Povećana fizička aktivnost

Fizička aktivnost je važna i za zdrave osobe i za one s hroničnim bolestima, pa je sve što motivira pacijente da vježbaju češće i jače vrijedno proučavanja. Istraživanje iz 2023. godine analiziralo je odnos između upotrebe supstanci i fizičke aktivnosti kod osoba sa HIV-om, hroničnim bolom i depresijom. Studija je pokazala da su korisnici kanabisa bili fizički aktivniji, vjerovatno zbog olakšanja od bola. Dakle, poticanjem više fizičke aktivnosti, kanabis može poboljšati opće zdravlje i blagostanje HIV pacijenata.

CBD: Neopijajuća legalna alternativa

Možda ste primijetili da je u gore spomenutim studijama najčešće proučavan upravo kanabidiol (CBD), jedna od supstanci u kanabisu. To je uglavnom zbog njegovih neopijajućih svojstava koja privlače pažnju stručnjaka. Još jedna prednost CBD-a u odnosu na THC ili proizvode od cijele biljke je ta što je legalan u mnogim jurisdikcijama. Sve ovo čini da HIV pacijenti koji ne žele biti „napušeni”, žele izbjeći probleme sa zakonom ili jednostavno imaju predrasude prema kanabisu, često koriste CBD koji se može uzimati u obliku gumenih bombona, ulja ili kreme.

CBD može pružiti blago olakšanje od bolova, pomoći kod mučnine i smanjiti nivoe upale u tijelu, ali ne djeluje na samu HIV infekciju. Također treba imati na umu još nekoliko činjenica: CBD može biti legalan, neopijajući i bez ozbiljnih nuspojava, ali do sada nijedan lijek na bazi CBD-a nije odobren od FDA za HIV ili AIDS, a njegove interakcije sa ART lijekovima su jedva proučene.

Preporučujemo da osobe sa HIV-om koje žele eksperimentisati sa kanabidiolom počnu s niskom dozom i postepeno je povećavaju po potrebi.

Buduća istraživanja

U vrijeme prohibicije, kanabis se uglavnom proučavao po šteti koju navodno donosi korisnicima i rizicima za društvo, a tek posljednjih decenija fokus je prebačen na istraživanje terapeutskih koristi. Danas trend istraživanja ljekovitih svojstava kanabisa ide dalje, uključujući i istraživanja na HIV-u.

Jedna buduća studija će istraživati kardiovaskularno zdravlje HIV pacijenata koji koriste kanabis. Kardiolozi će analizirati prisustvo THC-a i CBD-a u njihovoj krvi i urinu te to uporediti s funkcijom i strukturom srca putem magnetne rezonance. Glavni fokus studije bit će procjena upale kao rizičnog faktora za bolesti srca.

Druga studija koja će se provoditi na Univerzitetu Florida, pratiće 400 HIV pozitivnih korisnika medicinske marihuane kroz 5 godina kako bi pratili učestalost i količinu njihovog konzumiranja, te tačan sadržaj kanabinoida u preparatima. Poredit će se njihovi rezultati u ublažavanju simptoma, ali i uticaj kanabisa na razmišljanje, pamćenje i planiranje kod HIV pozitivnih.

U međuvremenu, istraživači sa University of Mississippi School of Pharmacy su dobili grant za izučavanje potencijalnih protuupalnih i analgetskih efekata kanabisa kod osoba sa HIV-om. Cilj im je da identifikuju pojedinačne kanabinoide koji mogu donijeti olakšanje bez rizika od ovisnosti.

Zaključak

Na osnovu postojećih istraživanja, kanabis se već dugo ističe kao perspektivan lijek koji može donijeti mnoge koristi osobama koje žive sa HIV-om. Potencijalne koristi prevazilaze samo upravljanje simptomima poput upale, boli, lošeg apetita i sna, anksioznosti i depresije. Dostupni podaci ukazuju i na druge načine na koje kanabis može poboljšati kvalitet života pacijenata, smanjiti njihovu ovisnost o rizičnim lijekovima, pa čak i ublažiti štetne efekte samog virusa.

Pacijenti koji žive u državama gdje je medicinska marihuana legalna i dostupna trebali bi je uzeti u obzir kao moguću opciju liječenja, ali svakako to trebaju raspraviti sa svojim ljekarom. Iako još uvijek postoje izvjesne bojazni zbog mogućih, dugoročnih rizika, možemo se nadati da će buduća istraživanja ponuditi još više odgovora i razjasniti odnos između kanabisa i HIV-a.