Novi kanabinoid ekstrahiran iz industrijske konoplje: CBM

• 1. Cbm i inzulin
• 1. a. Ppar receptori u fokusu medicine
• 2. Cbm ulazi na tržište
• 3. Medicinska primjena cbm-a u budućnosti
• 4. Zaključak

Marijuana je dio naših života već stoljećima, čak i milenijumima, međutim, istraživanja na ovu temu nisu bila pretjerano aktivna sve do posljednje dvije decenije, kada su medicinske sjemenke kanabisa počele sticati popularnost. Do sada su nam bila poznata dva najpoznatija kanabinoidna sastojka u marihuani: THC i CBD. Pojavio se novi igrač na polju medicinske marihuane: pričamo o kanabimovonu, odnosno CBM-u.CBM se nalazi u historijskoj sorti industrijske konoplje koja je nazvana Carmagnola po imenu malog sela u Pijemontu, Italija. Ipak, kanabimovon je tek nedavno došao u prvi plan, kada je u martu ove godine grupa italijanskih univerziteta i istraživačkih centara objavila studiju na ovu temu, koja je objavljena u izdanju časopisa Molecules.¹

Ali šta je zapravo kanabimovon? U ovom članku detaljno ćemo objasniti upotrebu i karakteristike novootkrivenog člana porodice kanabinoida, CBM-a. Još uvijek nema mnogo poznatog o nepsihoaktivnom CBM-u, ali hajde da vidimo šta se zapravo dešava s jednim od najnovijih članova porodice otkrivenih kanabinoida i zašto toliko istraživača i zaljubljenika u kanabis vidi ogroman potencijal u njemu.

1. CBM i inzulin

Jedan od najzanimljivijih aspekata kanabimovona je otkriće njegovih mogućih koristi za liječenje dijabetesa, metaboličkih poremećaja i poremećaja ishrane.

“CBM je potaknuo izražaj gena ciljnih za PPARγ koji regulišu diferencijaciju adipocita i spriječio poremećaj signalizacije inzulina izazvan palmitatom. Ovi rezultati predlažu CBM kao novi bioaktivni spoj potencijalno koristan za liječenje poremećaja povezanih s inzulinskom rezistencijom.”¹

“Ukupno, ova otkrića podržavaju CBM kao novi bioaktivni spoj potencijalno koristan za liječenje poremećaja inzulinske rezistencije,” napisali su istraživači.

Jednostavnije rečeno, CBM bi mogao biti efikasan sastojak za poticanje zdravih nivoa inzulina i metabolizma kod pacijenata s dijabetesom. Tehnički, CBM se dobro veže za razne receptore u ljudskom tijelu, posebno za vrstu receptora poznatih kao peroksizom-proliferatorski aktivirani receptori, PPARα i PPARγ. Ovi receptori su poznati po tome što sudjeluju u regulaciji nivoa hormona i stvaranju ćelija unutrašnjih organa u našem tijelu. PPARα i PPARγ također igraju ključnu ulogu u metabolizmu lipida, metaboličkoj regulaciji i energetskoj homeostazi. 

Na primjer, PPARα i PPARγ receptori kontrolišu gene koji su zaduženi za proizvodnju ćelija u našim glavnim organima kao što su:

• Srce;
• Određeni mišići;
• Jetra;
• Bubrezi;
• Pankreas;
• Debelo crijevo;
• I slezena. 

CBM se pokazao kao agonist PPARγ receptora, za razliku od ostalih članova porodice kanabinoida, THC-a i CBD-a, koji su antagonisti ovih receptora. 

PPAR receptori u fokusu medicine

U savremenoj medicini, farmaceutski lijekovi se često koriste za liječenje bolesti ili poremećaja. Ali šta se događa kada je bolest uzrokovana defektnim, mutiranim ili oštećenim genima? U ovom slučaju, ne preporučuje se tretirati simptome već ciljati sam uzrok bolesti. Budući da PPAR receptori direktno kontrolišu gene koji stvaraju i kontrolišu širok spektar naših vitalnih ćelija, istraživači su zaključili da iskorištavanjem ovih receptora mogu ciljati izvor poremećaja ishrane, hormonskih poremećaja, metaboličkih poremećaja i raznih vrsta karcinoma.²

{post: 810}

Već postoje neki lijekovi koji ciljaju PPAR receptore, odobreni od strane FDA i dostupni na američkom tržištu. Ovi lijekovi, međutim, proizvode neželjene nuspojave kao što su povećanje tjelesne težine i problemi sa srcem. Iako konzumiranje proizvoda na bazi kanabinoida može uzrokovati povećanje apetita zbog poznate munchies, naučnici bi mogli osmisliti nove formulacije s kombinacijama kanabinoida koje donose minimalne nuspojave, a ogromne terapeutske koristi. Sve je to pitanje vremena i strpljenja. 

Da bismo bolje razumjeli terapeutski potencijal CBM-a, pomoći će da se malo dublje uđe u prirodu PPAR receptora. Ova skraćenica dolazi od peroksizom-proliferatorom aktiviranih receptora. To je grupa receptora u našim ćelijama koji igraju posebno važnu ulogu u metabolizmu. Postoje tri različite vrste PPAR receptora: alfa, delta i gama. PPAR alfa se najviše nalazi u jetri i pomaže u metaboliziranju masnih kiselina potrebnih za energiju. Sljedeći je ključni PPAR delta. Ovaj protein se nalazi u mišićima, gdje našim organima kretanja pomaže koristiti masne kiseline. Na kraju, tu je PPAR gama, receptor koji se nalazi u masnim ćelijama i pomaže tijelu da skladišti višak masnoće. Od sve tri, pokazano je da CBM prilikom studija na ćelijama veže PPAR gama receptore. Ovo znači da kanabinoidi mogu igrati važnu ulogu kod upalnih i metaboličkih stanja.

2. CBM ulazi na tržište

Kao što smo spomenuli, CBM dolazi uglavnom iz sorte marihuane pod imenom Carmagnola, iako je vjerovatno da će se s daljnjim istraživanjima ovaj kanabinoid pronaći i u drugim sortama. Međutim, uzgoj ove sorte trenutno vjerovatno još uvijek nije isplativ posao, s obzirom na to da biljka proizvodi veoma male količine ovog kanabinoida.

Možda će u bliskoj budućnosti uzgajivači pristupiti procesu povratnog ukrštanja ili linijskog selektivnog uzgoja koristeći Carmagnolu i početi stvarati nove sorte s većim udjelom kanabimovona. Ili će biotehničari moći genetski modificirati bakterije, kvasac ili čak sam kanabis kako bi razvili visoke, industrijske količine CBM-a.

3. Medicinska primjena CBM-a u budućnosti

Kako je dosad provedeno vrlo malo istraživanja na ovu temu, prilično je teško znati gdje će upotreba CBM-a kao medicinskog proizvoda završiti. Neki istraživači u SAD-u uspjeli su ga nabaviti i provesti neka istraživanja, ali ih u ovom trenutku i dalje ograničavaju propisi koji praktično onemogućavaju provođenje recenziranih studija s visokokvalitetnim CBM sortama. Iako je kanabis legalizovan u 37 od 50 saveznih država SAD-a, on i dalje ostaje klasifikovan kao droga prve kategorije. To ga stavlja u isti rang kao kokain, LSD, heroin, MDMA i pejote, između ostalih. To znači da savezna vlada SAD-a zvanično smatra da kanabis nema "prihvaćenu medicinsku upotrebu i visok potencijal za zloupotrebu".

Sama činjenica da CBM aktivira receptore odgovorne za regulaciju inzulina i metabolizma trebala bi biti dovoljan razlog za dalja istraživanja, budući da je dijabetes jedan od najčešćih bolesti, sa skoro 10% svjetske populacije koja se borila sa ovom bolešću u 2022. Također pokazuje veliki potencijal u smanjenju nuspojava radioterapije i hemoterapije, može pomoći određenim ovisnicima tokom apstinencijske krize, te može pomoći kod općih bolova i upala. 

Ekstrakti punog spektra

Otkrića poput kanabinoida CBM početkom 2020. samo jačaju argument da bi medicinski pacijenti (i rekreativni korisnici) uvijek trebali tražiti ekstrakte punog spektra, ukoliko žele takvu vrstu konzumacije. U trenutku pisanja ovog teksta, broj otkrivenih kanabinoida iznosi tačno 113. Ali nema sumnje da ih još mnogo treba izolovati i istražiti, pa po našem mišljenju svako treba težiti korištenju isključivo ekstrakata punog spektra. 

Ponekad se nazivaju i ekstrakti cijele biljke, a zahvaljujući procesu ekstrakcije krajnji proizvod sadrži cjelokupan spektar kanabinoida koji su bili prisutni u biljci. Zašto je to važno? Zato što, kada se manji kanabinoidi poput CBM-a konzumiraju zajedno s glavnim kanabinoidima kao što su THC i CBD, efekti se pojačavaju. To ne znači samo jači psihoaktivni efekat, već i jače osobine ublažavanja boli i upale, te smanjenja anksioznosti.

4. Zaključak

Istraživanja o medicinskom kanabisu donose mnoga iznenađujuća i efikasna rješenja za pacijente, te ne bi smjele postojati prepreke za istraživače da nastave svoja otkrića na ovoj pouzdanoj supstanci kakva je kanabinoid. Nevjerovatna otkrića o ovom novom kanabinoidu kanabimovonu dokazuju koliko je hitno da se istraživači upuste u polje kanabisa. Nakon svega, studija objavljena u časopisu Molecules pokazala je da se ozbiljna zdravstvena stanja poput dijabetesa mogu liječiti novim lijekovima koji sadrže kanabinoide poput CBM-a, THC-a, CBD-a, THCV-a ili budućih kanabinoida koji će tek biti otkriveni.

VANJSKE REFERENCIJE

1. "Identification and Characterization of Cannabimovone, a Cannabinoid from Cannabis sativa, as a Novel PPARγ Agonist via a Combined Computational and Functional Study." Mart 2020 - https://www.mdpi.com/1420-3049/25/5/1119/htm 
2. "PPAR and immune system—what do we know?" Juli 2020 - https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2543934/