• 1. Anatomija ženskih i muških biljaka
• 2. Sjeme i klijanci
• 3. Korijen
• 4. Ventilator-listovi
• 5. Šećerni listovi
• 6. Predspolne strukture
• 7. Grane i stabljike
• 8. Čvorovi
• 9. Cvjetovi (budovi)
• 10. Tučak i stigme
• 11. Ovjesci (bracteae)
• 12. Trichome
• 13. Životni ciklus biljke kanabisa
• 13. a. Faza klijanja
• 13. b. Faza klijanca
• 13. c. Vegetativna faza
• 13. d. Faza cvjetanja
• 14. Razlika između autoflower i fotoperiodnih biljaka
• 15. Zaključak

Mnogi korisnici su vidjeli cvijet kanabisa (tzv. budovi), a možda i list, ali nikad nisu vidjeli mušku ili žensku biljku kako raste iz sjemenke. Kada uzgajate kanabis, bitno je da se upoznate s anatomijom muške i ženske biljke kanabisa kako biste znali što im treba i spriječili probleme. Ključno je da znate dijelove biljke kanabisa poput korijena, internodija, čašica i tricoma kako biste uspješno uzgajali sjemenke kanabisa i održali zdrav vrt.

1. Anatomija ženskih i muških biljaka

Biljke kanabisa su dvodomne, što znači da imaju odvojene spolove, pa biljka može biti muška ili ženska. Kod kanabisa, ženska biljka proizvodi visoke razine kanabinoida i razvija cvjetove (budove), dok muška biljka proizvodi niske razine i razvija peludne vrećice.

Kada dođe do interakcije, muški pelud oplođuje ženske cvjetove (budove), stvarajući sjemenke koje se koriste za križanje i uzgoj kanabisa. Bitno je znati koju biljku uzgajati da bi se postignuo željeni rezultat, pa ćemo u ovom članku objasniti glavne razlike i anatomiju biljke kanabisa.

Napomena: možete naići i na hermafroditnu biljku kanabisa. Hermafrodit će razviti i muške i ženske spolne organe, što znači da ćete na istoj biljci vidjeti peludne vrećice i bijele dlačice. Iako hermafroditna biljka kanabisa nije nužno loša, ako želite uzgajati budove, a ne sjemenke, trebali biste izbjegavati takvu biljku.

2. Sjeme i klijanci

Sjeme je prva stvar koju trebate da biste započeli uzgoj svoje ženske biljke kanabisa, a sjemenka kanabisa ima tvrdu ljusku koja štiti embrij, a taj embrij će klijanjem postati klijanac te na kraju odrasla biljka. Kada se izloži pravoj temperaturi i vlagi, vidjet ćete kako se razvija klijanac (mlada biljka), i izlazi iz supstrata s malim parom zelenih zaobljenih listova zvanih kotiledoni.

Kotiledoni već sadrže klorofil, koji omogućuje mladim listovima da vrše fotosintezu, ali tek u ranoj vegetativnoj fazi pojavit će se prvi par nazubljenih listova, te tada biljka počinje upijati energiju i nutrijente te ih usmjeravati u rast lišća i stabljika.

3. Korijen

Nakon 3-5 dana izlaganja sjemena uvjetima za klijanje, pojavit će se bijeli “rep” iz sjemena, koji će rasti i zadebljavati se čim se sjeme posadi, te će postati glavnim korijenom biljke, odnosno primarni korijen iz kojeg niču bočni korjenčići.

Kada primarni korijen naraste do određene duljine, iz njega počinju izrastati bočni korijeni, stvarajući mrežu korijena u zemlji. Ta je mreža odgovorna za upijanje vode i hranjivih tvari potrebnih za rast biljke.

4. Ventilator-listovi

Nakon što se pojave kotiledoni, izloženi su sunčevoj svjetlosti. To je bitno jer kotiledoni koriste fotosintezu za upijanje svjetlosti i stvaranje energije za rast biljke. Nakon nekoliko dana pojavit će se prvi nazubljeni listovi, a kako biljka raste, pojavit će se i veće lišće s više vrhova, tj. “prstiju” ventilator-lista kanabisa.

Ovisno o genetici, lišće može imati pet, sedam, devet ili više prstiju, ali, bez obzira na njihov broj, ventilator-listovi koriste sunce, vodu i CO2 za proizvodnju šećera potrebnih za rast biljke.

Lišće je različito ovisno o genetici; primjerice, Indica ima šire listove s više prstiju, dok Sativa ima tanje i duže listove također s više prstiju, dok autoflower vrste često započnu s lišćem nalik Ruderalis lišću i može biti teško razlikovati ih, pa evo tablice koja će pomoći u prepoznavanju.

Ovi šećeri su izvor energije za biljku i pogone rast i sve biološke procese. Imajte na umu da, iako je lišće dio biljke kanabisa, ima nisku razinu kanabinoida pa mu je glavna svrha upijanje svjetlosti, skladištenje vode te zaštita cvjetova od ožegotina sunca, a rijetko se konzumira pušenjem.

5. Šećerni listovi

Šećerni listovi su obični listovi, ali, za razliku od ventilator-listova, nisu veliki i obično rastu između budova na ženskim biljkama. Ovo lišće ponekad može imati trichome, što ovisi o trihomskoj produkciji određene sorte.

Ovi listovi sadrže manje smole od budova i uglavnom se ne konzumiraju, ali ako je genetika kvalitetna, mogu se koristiti za jestive pripravke, ulja te ekstrakte.

6. Predspolne strukture

Predspolne strukture (koje kasnije postaju spolni organi biljke) pojavljuju se na internodijima u predcvjetnoj fazi biljke kanabisa; ako se pokaže da je biljka muška, pojavit će se male kuglice koje su u ranoj fazi peludne vrećice i kasnije će razviti budove.

Te peludne vrećice s vremenom se razviju i otvore, ispuštajući pelud potreban za stvaranje sjemenki. Ako umjesto toga primijetite bijele dlačice (stigme), vaša biljka je ženska.

Ako ste kućni uzgajivač, trebali biste “odrediti spol” biljci (uzgojiti klon pod 12/12 kako biste vidjeli spolne organe) prije potpune zrelosti. To sprječava da muške biljke opraše ženske, jer oplođeni cvjetovi razvijaju sjemenke, što smanjuje količinu kanabinoida i ukupni prinos biljke.

Ako ste uzgajivač-sjemenar ili želite eksperimentirati s križanjem, možete napraviti komoru za križanje kako biste biljke oprašivali u kontroliranom prostoru i spriječili unakrsno oprašivanje jer je pelud vrlo lagan i može se širiti kosom, odjećom ili vjetrom.

7. Grane i stabljike

Kao što smo spomenuli, listovi upijaju sunčevu svjetlost i kako rastu novi listovi, biljka prima više svjetla, a stabljika i grane postaju deblje, razvijajući više internodija (i više prostora između njih) s obje strane stabljike.

Glavni dio anatomije biljke kanabisa je stabljika, koja daje potporu lišću, granama i ženskim ili muškim cvjetovima – odnosno cijeloj biljci. Unutar stabljike nalazi se vaskularni sustav koji se sastoji od ksilema i floema. Ksilem transportira vodu i hranjive tvari otopljene u vodi, dok je floem odgovoran za transport šećera, proteina i drugih organskih molekula.

Ponekad biljke mogu razviti mutacije – genetske mutacije koje se ne mogu popraviti. Iako neke dovode do nepravilnog rasta, poput neobičnog grananja ili rasta listova, biljke ipak mogu razviti kvalitetne cvjetove (budove), iako prinos može biti smanjen.

8. Čvorovi

Čvorovi su mjesta gdje se grane odvajaju od stabljike. Tijekom vegetativne faze biljke kanabisa, čvorovi su paralelni, ali kada biljka počne cvjetati, izgled čvorova može biti nepravilan – što nije problem već osobina nekih sorti kanabisa koja može pomoći u prepoznavanju vrste.

Danas su većina sorti kanabisa hibridi (kombinacija Indica i Sativa genetike), pa pravilo nije uvijek 100% točno, ali Indica sorte imaju čvorove bliže jedan drugome, dok Sativa sorte imaju udaljenije čvorove.

Ovi čvorovi su bitni jer na njima počinje razvoj budova ili peludnih vrećica i to su prva mjesta gdje ćete vidjeti spol biljke.

9. Cvjetovi (budovi)

Budovi (cvjetovi) najvažniji su dio za uzgajivače, ali i za samu biljku kanabisa, jer cvjetovi privlače oprašivače te proizvode sjeme (kada su oplođeni) kako bi se vrsta održala. Danas postoje feminizirane sjemenke, što znači da će sve biljke iz njih biti 100% ženske, ali u prirodi su biljke kanabisa dvodomne i mogu biti muške ili ženske, kao što je već rečeno.

Predcvjetna faza je ključna za prepoznavanje spola biljke, jer tada biljka prvi put pokazuje spol. Cvjetovi (ili budovi) na vrhu stabljike nazivaju se „cola”, a tipično biljka ima jednu glavnu colu, ali uzgajivači koriste razne tehnike uzgoja (poput LST i HST) kako bi razvili više glavnih cola te tako povećali prinos.

Glavna cola poznata je i kao apikalni pupoljak i to je mjesto gdje se najviše budova okuplja u glavni bud, a primijetit ćete i manje nakupine cvjetova između lišća na internodijima – oni su manji od glavne cole, pa se koriste treninzi poput LST i HST.

Ove dvije metode treniranja mijenjaju strukturu biljke tako što izlažu cvjetne sajtove više svjetlu i zraku, čime se budovi povećavaju i poboljšava im se kvaliteta.

Što se tiče cvjetova, postoji razlika između muških i ženskih cvjetova. Muške biljke obično sazrijevaju 2-3 tjedna ranije, ne razvijaju budove već formiraju cole od skupljenih peludnih vrećica.

10. Tučak i stigme

Tučak i stigme su reproduktivni dijelovi ženskih cvjetova, a većina korisnika pogrešno zove stigme tučkom. Pravilno, tučak je dio iz kojeg rastu stigme (bijele dlačice), a one su odgovorne za prikupljanje peludi s muških cvjetova te tako stvaraju sjeme.

Kada biljka kanabisa potpuno sazrije, stigme mogu mijenjati boju više puta: obično su isprva bijele, zatim žute, narančaste ili crvene i na kraju smeđe. Imajte na umu da stigme nemaju utjecaj na jačinu ili okus jer ne pohranjuju kanabinoide niti imaju trichome, pa ne utječu na kvalitetu i efekt budova.

11. Ovjesci (bracteae)

Ovjesci (često pogrešno nazivani čašicama) zapravo čine budove biljke kanabisa – to su kruškoliki čvorići koji se razvijaju između šećernih listova, a ovisno o sorti mogu biti različitih boja, oblika i veličina.

Kada se stigme opraše, ovjesak se pretvara u jajnik (inkubator sjemena), dopuštajući sjemenkama da rastu i sazriju, ali to utječe na prinos i količinu smole na budovima. Zato se “sinsemilla” ili feminizirane sjemenke preferiraju među uzgajivačima i korisnicima.

Neoprašen cvijet obično je bogat trihomama jer tada vaš urod ima više tricoma koji stvaraju i pohranjuju terpene i kanabinoide.

12. Trichome

Trichome su sitni kristali koji se nalaze po cijelim budovima i okolnom lišću te su najvažniji za korisnike kanabisa. Ove gljivaste žlijezde su prozirne i ljepljive te stvaraju gust sloj na budovima. Trichome postoje u nekoliko tipova i veličina:

• Capitate-stalked trichome 100 µm;
• Cistolitni trichome 50 µm.
• Jednostanični ne-žljezdani trichome 20 µm;
• Capitate sessile trichome 20 µm;
• Složeni bulbous trichome 10 µm i;
• Jednostavni bulbous trichome 10 µm;

Sve “rekreativne sorte” bogate su THC-om; ovisno o sorti, količina trichoma može varirati, pa ćete imati više ili manje trichoma na biljci, ali sve biljke kanabisa proizvode tricome.

Za kućne uzgajivače, trichome su standard za određivanje kada je vrijeme za berbu, no u prirodi spojevi koje stvara kanabis biljka služe i kao obrana: terpene odbijaju grabežljivce mirisom, a ljepljivi trichome štite budove od štetnika i UV svjetla. Iako o tome ne razmišljamo u indoor uzgoju, svi dijelovi biljke kanabisa su važni kad raste u prirodi.

13. Životni ciklus biljke kanabisa

Sada kada znate sve o anatomiji, naučimo još malo o ciklusu života biljke kanabisa. Kanabisu može trebati između 8 i 32 tjedna da naraste i sazrije, a tijekom tog vremena prolazi kroz četiri faze:

• Faza klijanja;
• Faza klijanca;
• Vegetativna faza;
• Faza cvjetanja.

Ključno je razumjeti ove faze kako biste uzgojili zdrave biljke, jer svaka faza zahtijeva drugačiji svjetlosni spektar, raspored svjetla, nutrijente i uvjete uzgoja.

Faza klijanja

Kao i kod ostalih biljaka, uzgoj kanabisa počinje iz sjemena. Sjemenke kanabisa su uspavane dok ne dobiju toplinu i vlagu. To znači da, želite li pokrenuti klijanje sjemena kanabisa, morate ga hidratizirati i staviti u odgovarajuće uvjete.

Kada se posadi, sjeme može klijati između 3 i 10 dana i sjemenka sadrži dovoljno hrane za 2-3 tjedna, pa nema potrebe zalijevati s otopinom hranjiva dok se klijanac ne pojavi iz zemlje. Kada se pojavi, vidjet ćete dva mala zaobljena listića koja se nazivaju kotiledoni – to je početak faze klijanca.

Faza klijanca

Faza klijanca može trajati od 1 do 3 tjedna, ponekad i više, ovisno o sorti i uvjetima uzgoja. Tijekom te faze, biljka se fokusira na razvoj korijena i lišća, što znači da su korijeni još mali i osjetljivi, pa pripazite da ih ne prehranite ili previše zalijete.

Kad ste u fazi klijanca, dajte biljci 18 sati svjetla i 6 sati mraka te budite oprezni jer su tada najosjetljivije na štetnike i bolesti.

Vegetativna faza

Nakon nekoliko tjedana u vegetativnoj fazi, biljke trebaju više hrane, svjetla i vode jer korijen i lišće ubrzano rastu. Tijekom vegetativne faze biljku treba prihranjivati višim razinama dušika, a manje fosfora i kalija, jer je dušik najvažniji za razvoj lišća. Ako uzgajate indoor, pravilo je da početak 12/12 režima (koji pokreće cvjetanje) započnete kad biljka naraste na ⅓ do ½ veličine koju želite za berbu.

Faza cvjetanja

Kada prebacite na 12/12 (ili s dolaskom jeseni na otvorenom), biljke će početi cvjetati. Faza cvjetanja traje od 6 do 10 tjedana ili dulje, ovisno o sorti. Počinje pojavom predcvjetova, koji će se kasnije udebljati i pretvoriti se u one ukusne, ljepljive cvjetove koje ste toliko čekali. Ovo je tek kratki pregled, a postoji još puno faktora – osim svjetlosnog ciklusa – no razumijevanje ciklusa i anatomije biljke kanabisa omogućit će vam da spriječite probleme prije nego nastanu.

14. Razlika između autoflower i fotoperiodnih biljaka

Eto ga! Sve što trebate znati o životnom ciklusu biljke kanabisa... ili ipak nije? Gore opisana priča odnosi se na fotoperiodne sorte, ali tu je i nova ekipa – autoflower! Autoflower sorte su se nekad smatrale slabijima što se tiče prinosa i jačine u odnosu na fotoperiodne, ali danas autoflower sorte mogu ponosno konkurirati velikima.

Zahvaljujući trudu i upornosti nekoliko selektiranih uzgajivača zadnjih dvadesetak godina, automati su stigli na nivo gdje mogu parirati (a ponekad i nadmašiti) foto sorte po svim bitnim parametrima: prinosu, snazi budova te proizvodnji terpena i flavonoida.

Osim toga, nude i brojne prednosti pred foto sortama, kako početnicima tako i iskusnim growerima. Te prednosti uključuju:

• Brži ciklus – Neki autofloweri idu od sjemenke do berbe za oko 8 tjedana (većina za manje od 10-11 tjedana - izuzetno brzo), dok fotoperiodne sorte, pogotovo Sativa-dominantne, trebaju barem duplo više vremena.
• Jednostavniji uzgoj – Autofloweri zahtijevaju manje pažnje i njege nego njihove fotoperiodne sestre. To su sorte koje doslovno možete posaditi, i gotovo zaboraviti.
• Prilagodljivost – Automati su izuzetno prilagodljivi i mogu se uzgajati gotovo u svim uvjetima. Ne zahtijevaju savršenu klimu kao fotoperiodne biljke te često uspijevaju i u manje idealnim uvjetima, što duguju Ruderalis genetici iz oštre sjeverne Europe.
• Diskretnost – Automati su uglavnom nešto niži i kompaktniji od fotoperiodnih, lakše se skrivaju.
• Otpornost – Automati su općenito otporniji na štetnike, plijesan i bolesti od fotoperiodnih.

Više berbi godišnje – Autoflower sorte možete brati više puta godišnje jer ne ovise o sezoni za svoj ciklus cvjetanja. Ako uzgajate outdoor, moguće je dobiti dva uroda u istom vremenu koliko treba za jedan fotoperiodni. Indoor uzgajivačima je postavljanje kontinuirane berbe (gdje se ciklus biljaka stalno izmjenjuje) puno lakše s automa, jer sve biljke – bilo da su klijanci, vegetiraju ili cvjetaju – mogu biti pod istim rasporedom svjetla. O tome ćemo detaljnije niže.

Kako se razlikuju autoflower i fotoperiod sorte tijek životnog ciklusa?

Glavni odgovor krije se u samom nazivu. Za razliku od fotoperiodnih (gdje cvatnju pokreće duljina svjetla dnevno), autoflower sorte imaju ugrađeni genetski “timer” koji prebacuje biljku iz vegetacije u cvjetanje bez obzira na svjetlosni režim. To donosi niz prednosti i za indoor i za outdoor growere.

Najbolje svjetlo za automate

Kod fotoperiodnih treba skratiti svjetlo sa 18h na 12h dnevno da bi počele cvjetati. To zahtijeva odvojene prostore za vegetaciju i cvatnju. Kod automata to nije slučaj! Kao što smo napomenuli, jedna od najvećih prednosti autoflower biljaka je što one cvjetaju bez obzira na režim osvjetljenja, samo je važno da ukupno imaju dovoljno svjetla. To znači da ih možete držati non-stop pod 24/0, 20/4, 18/6 svjetlom – od sjemenke do berbe. Birate sami!

No, nakon mnogo testiranja, preporučujemo da za najbolje rezultate s automa svjetlo bude 20/4 ili 18/6 dnevno. I pod 24/0 će rasti, ali bez razdoblja odmora može doći do blagog stresa, ovisno o sorti. Osim jednostavnosti, ovaj režim ima još jednu veliku prednost…

Kontinuirani ciklus berbi s autoflowerima

Što najviše želimo kao groweri? Čujemo često isti odgovor – stalnu zalihu top budova! Najlakši način za to je – kontinuirana berba.

To je moguće i s fotoperiodnim sortama (kroz odvojene prostore za vege i cvat), ali s automa je super jednostavno. Zahvaljujući tome što automati uvijek idu naprijed kroz cvjetanje bez obzira na režim svjetla, sve biljke mogu biti u istoj prostoriji. Samo posijte nove automate svaki tjedan ili dva (ciljajte na svakih 3-4 tjedna u istoj prostoriji) i imat ćete stalan ciklus – stalno novih biljaka, stalno novih berbi! Savršeno! Najbolje je prostoriju podijeliti na dio za vege, a dio za cvjetanje.

Kada je jedna od vaših automatika s cvjetajuće strane spremna za berbu, izvadite je i stavite mladi klijanac iz vege dijela. Preporučujemo i puni ScrOG za cvjetajuće biljke, kako bi cijeli „canopy” bio iste visine kroz cijelu fazu cvjetanja – što pomaže ravnoj i efikasnoj berbi. A što s prinosom? Smanjuje li kontinuirani ciklus prinos automatika? Odgovor je ne – ako svakom strainu date dovoljno vremena da razvije veličinu i THC/CBD razine, očekujte isti prinos automata neovisno imate li kontinuirani ciklus ili ne. Što s klijancima? 

Može ih se držati s ostatkom biljaka, ali to ne savjetujemo. Glavna rasvjeta je prejaka za klijance, bolje je naviknuti ih na uvjete postepeno prije izlaganja jakom svjetlu. Klijanci također vole toplije i vlažnije okruženje od biljaka u punoj vegetaciji ili cvjetanju. Najbolje je pokrenuti sjeme u toploj sobi s nježnijim svjetlom i temperaturom 22 - 28°C (72-85°F). Kad razviju jak korijen i počnu razvijati prve listove, mogu u glavnu grow sobu.

15. Zaključak

Biljke kanabisa su tisućljetne biljke koje su kroz godine razvile i usavršile svoju strukturu. Iako nam se ne čini tako, svi dijelovi biljke kanabisa (ne samo spolni organi) ključni su za rast i nastavak vrste. Slobodno podijelite svoje savjete i korisne informacije kako bi zajednica growera bila još educiranija – napišite komentar niže!

Vanjski izvori:

1. Morpho-Anatomy of Marijuana (Cannabis sativa L.). - Raman, Vijayasankar & Lata, Hemant & Chandra, Suman & Khan, Ikhlas & Elsohly, Mahmoud. (2017).
2. Understanding Cannabis. - Hunt, Debra & Keefe, Joanne & Whitehead, Tammy & Littlefield, Amber. (2020).