Hashishen: Terpen koji marokanskom hašišu daje jedinstvenu aromu

• 1. Što je hashishene?
• 1. a. Zašto je marokanski hašiš tako popularan
• 2. Kako je hashishene otkriven?
• 2. a. Obilan u marokanskom hašišu, ali rijedak drugdje
• 3. Zašto je hashishene prisutan u hašišu, ali ne i u cvjetovima?
• 3. a. Sve je do procesa izrade hašiša
• 3. b. Drugi terpenoidi se mogu stvarati na isti način
• 3. c. Mnogo toga još je nepoznato
• 4. Ostali često prisutni terpeni u kanabisu
• 5. Zaključak
• 6. Vanjske reference

Vjerovali ili ne, hashishene su znanstvenici otkrili još 2014. godine. No, ovaj terpen je uglavnom ostao nezapažen unutar zajednice uzgajivača kanabisa i tek nedavno je postao tema članaka u industrijskim publikacijama.

Što je hashishene?

Hashishene je terpen kanabisa koji se nalazi u marokanskom hašišu i daje mu jedinstven zemljani i cvjetni okus. Znanstvenici vjeruju da da biste dobili hashishene, morate posebno rukovati s vrhovima.

Nastavite čitati i možda ćete promijeniti svoj dosadašnji pristup procesu sušenja i sazrijevanja vašeg uroda.

U osnovi, hashishene je preinačena verzija beta-mircena, vrlo uobičajenog i prepoznatljivog terpena koji nije svojstven samo kanabisu već se također nalazi u velikim količinama i u drugim biljkama poput manga, hmelja, lovora i ječma.

Hashishene i mircen imaju istu formulu—C10H16—i istu molekulsku masu, ali su atomi drugačije raspoređeni.

Točna formula hashishenea zvuči prilično zastrašujuće — 5,5-dimetil-1-vinilbiciklo[2.1.1]heksan. Srećom, znanstvenici koji su otkrili ovu tvar dali su joj puno kraće i pamtljivije ime. Ime odražava i činjenicu da se ovaj rijedak terpen nalazi u znatnim količinama samo u nekim vrstama hašiša. Posebno, marokanski hašiš, koji je dobro poznat europskim korisnicima, ali gotovo nepoznat u SAD-u i drugdje.

Zašto je marokanski hašiš tako popularan

Maroko je zemlja u sjevernoj Africi koja se ponosi mnogim stvarima. Jedan od tih simbola je i marokanski hašiš. Europljani ga vole zbog njegovog jedinstvenog laganog 'higha' i prepoznatljivog okusa — nježnog, zemljanog, cvjetnog i slatkog. Smirujuće kvalitete učinka možda su posljedica visoke razine CBD-a koje navodno imaju neke marokanske sorte. Drugo moguće objašnjenje su jedinstvene niskotehnološke metode proizvodnje hašiša u toj zemlji. Te metode mogu doprinijeti većoj stopi razgradnje THC-a u kanabinol, koji ima samo blagi sedativni učinak.

Kada je riječ o karakterističnom okusu marokanskog hašiša, postoje razne teorije. Prevladava ideja da nešto posebno ima u zemlji Maroka, osobito u Dolini Rif. Tlo je ondje iznimno siromašno i suho, a uzgajivačima koji žele uzgajati marokansku travu u zatvorenom prostoru preporučuje se da ne prihranjuju biljke i da im daju minimalnu količinu vode.

Tu je i genetika Ketama (Ketama je malo ruralno područje u Maroku), koju povezuju s najkvalitetnijim hašišem. Kažu da je jedini način da dobijete isti okus iz Ketama sorti kada ih uzgajate u zatvorenom prostoru, koristiti izvornu Ketama zemlju.

Kao što ćemo vidjeti, znanstvenici koji su prvi izolirali hashishene, dovode ove teorije u pitanje.

Kako je hashishene otkriven?

U izdanju za studeni 2014., Journal of Chromatography objavio je studiju o novom terpenu koji bi mogao biti aromatski marker hašiša. Cilj istraživača bio je razviti tehnologiju koja bi pomogla identificirati krijumčarenu robu bez pomoći pasa tragača za drogom. Kao što to često biva, rezultati su ispali potpuno drugačiji.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Nici na jugu Francuske proučili su nekoliko uzoraka smole kanabisa koje su vlasti zaplijenile prilikom zaplijena. Sveukupno su analizirali oko 15 grama (približno pola unce) hašiša "vjerojatno nastalog u Maroku". Autore je iznenadilo da su otkrili terpenoid koji dotad niti jedan istraživač kanabisa nije opisao.

Obilan u marokanskom hašišu, ali rijedak drugdje

Tim je supstanciju nazvao hashishene — čime su istaknuli njegovu jedinstvenost.

Njihova otkrića bila su izvanredna: udio hashishenea dosezao je čak 14,9% ukupnog sadržaja terpena u nekim uzorcima. Prije toga ova egzotična kemikalija nije bila potpuno nepoznata znanosti, ali je ranije pronađena samo u malim količinama i to samo u jednoj biljci — škotskoj metvici (Mentha cardiaca L).

Još jedno iznenađenje bilo je da su, za razliku od hašiša, osušeni cvjetovi kanabisa sadržavali vrlo malo ovog novog terpena. Toliko malo da je ranije izmaknuo pažnji entuzijasta kanabisa.

Važno je napomenuti da su terpeni općenito već neko vrijeme u fokusu istraživanja kanabisa, vjerojatno jednako kao i sami kanabinoidi. Razlog tome je takozvani entourage efekt. Entourage efekt znači da je 'high':

• uglavnom stvoren od strane THC-a,
• zatim uravnotežen prisustvom CBD-a i ostalih kanabinoida,
• dodatno moduliran terpenima, terpenoidima i flavonoidima.

Zašto je hashishene prisutan u hašišu, ali ne i u cvjetovima?

Ako neka tvar nije prisutna u suhim cvjetovima, a zatim se iznenada pojavljuje u proizvodu — hašišu — koji je od njih proizveden, to može značiti samo jedno: izvorišna kemikalija nalazi se u osušenim cvjetovima, no tijekom daljnjih koraka pretvara se u drugi spoj.

Sve je do procesa izrade hašiša

Znanstvenici su ubrzo otkrili da je hashishene zapravo vrlo sličan mircenu kojeg ima u velikim količinama u vrhovima kanabisa, a dobro je poznat ljubiteljima trave. Oba terpena imaju isti broj i vrstu atoma, ali kod hashishenea su oni raspoređeni u drugačjem uzorku.

Ovu preinaku, kako je tim pretpostavio, uzrokuje poseban način na koji marokanski farmeri proizvode svoj hašiš. Oni sušene vrhove biljke ostavljaju na krovovima svojih nastambi gdje se suše pod UV-bogatim afričkim suncem. Osim toga, kada su pupovi tako osušeni, slijedi dugotrajni proces prosijavanja, tijekom kojeg je biljni materijal stalno izložen direktnom suncu.

Drugi faktor je kisik, a cijeli se proces naziva foto-oksidacija. S druge strane, standardna praksa urbanih uzgajivača kanabisa na Zapadu je NE izlagati sušenje i sazrijevanje cvjetova direktnom svjetlu. Također smanjuju izloženost kisiku tako što suhe cvjetove polako zriju u zatvorenim staklenim teglama. Stvar je u tome da i svjetlo i kisik razgrađuju THC u kanabinol — spoj koji ima blago umirujuće djelovanje, ali vrlo malo rekreacijske vrijednosti. U kulturi u kojoj je naglasak uvijek na jačini, sušenje plodova na suncu može se doimati barbarskim. Ali, kao što smo vidjeli, ima i svojih prednosti.

Drugi terpenoidi se mogu stvarati na isti način

Priča se ne završava tu: nije samo mircen koji prelazi u hashishene, isto se događa i s ostalim, manjim terpenoidima. Ne morate biti doktor znanosti da biste znali da se miris, okus, pa čak i učinak vaših cvjetova mijenja tijekom cijelog perioda zrenja, sušenja, sazrijevanja pa čak i skladištenja. To je zato što se glavni terpeni stalno podvrgavaju kemijskim reakcijama i služe kao izvor za nastanek brojnih terpenoida.

Zato, kad vaše biljke biju i sunce i vjetar, to ne znači da će svi terpeni, kao lako hlapivi spojevi, samo ispariti, a miris i okus izgubiti bogatstvo. Neki terpeni zapravo se pretvaraju u nešto novo, često vrlo zanimljivo. Marokanski hašiš je samo jedan primjer toga.

Mnogo toga još je nepoznato

Reakcija pretvaranja mircena u hashishene sada je opisana u grubim crtama. Štoviše, postoje tvrtke koje tvrde da su ovladale procesom i čak nude čisti hashishene za prodaju.

Međutim, još uvijek imamo puno nepoznanica. Iako foto-oksidacija po definiciji ovisi o prisustvu kisika i izloženosti svjetlu, vjerojatno sudjeluju i neke neidentificirane kemikalije. Vjeruje se da ti fotosenzibilizatori djeluju kao katalizatori, ali što su oni i kako sudjeluju u kemijskim reakcijama unutar kanabisa, tek treba biti otkriveno.

Ostali često prisutni terpeni u kanabisu

Mircen

Gore smo detaljno opisali kako je mircen preteča hashishene terpena, ali nismo detaljno opisali sam terp, pa učinimo to sada. Mircen je zapravo najčešći terpen u kanabisu i procjenjuje se da čini i do 65% svih kanabis terpena. Prisutan je u oko 1/5 svih modernih sorti kanabisa i odgovoran je za onaj prekrasni zemljani, borovi, biljni podton koji svi poznajemo i volimo. Što se tiče potencijalnih zdravstvenih dobrobiti, smatra se da mircen pomaže kod:

• Poremećaja spavanja
• Tjeskobe
• Depresije
• Mišićnih grčeva
• Stresa
• Upala

Mircen se nalazi diljem biljaka, s visokim koncentracijama u mangu, hmelju, timijanu, lovoru i limunskoj travi.

Limonen

Limonen je najaromatičniji od svih terpena prisutnih u kanabisu, a sorte poput Sour Diesel i Super Lemon Haze to odlično pokazuju. Ima izrazito citrusnu i oštru aromu, što ga čini popularnim za uzgajivače, ali poznat je i po svojim medicinskim svojstvima. Smatra se da pruža ove dobrobiti:

• Poboljšanje raspoloženja
• Antibakterijska svojstva
• Antifungalna svojstva
• Pomoć kod depresije

Limonen se najviše nalazi u citrusima, s visokim koncentracijama u limunu i naranči, kao i u limunskoj travi.

Linalool

Linalool je jedan od suptilnijih terpena u kanabisu, ali je upravo on taj koji daje travi prepoznatljiv "miris na vlat". Aroma koju nalazimo u sortama poput OG Kush i Amnesia Haze — blago cvjetna i začinska. Također se često koristi zbog svojih ljekovitih svojstava koja uključuju:

• Olakšavanje boli
• Protuupalno djelovanje
• Sedativne učinke
• Pomoć kod nesanice
• Moguća antitumorska svojstva

Nalazi se u prirodi, osobito u lavandi, a široko se koristi i u sapunima i sredstvima za čišćenje.

Terpinolen

Terpinolen je još jedan od suptilnijih terpena prisutnih u kanabisu, a daje odličnu cvjetnu i biljnu aromu. Najčešće podsjeća na miris jabuke ili jorgovana i masovno se koristi u kozmetičkoj industriji zbog svoje osjetljive arome. Također ima potencijalne medicinske koristi, među kojima su pomoć kod:

• Ublažavanja tjeskobe
• Oslobađanja od depresije
• Olakšavanja boli
• Protuupalnog učinka
• Pomoći kod stresa

Prisutnim ga čine mnoge biljke, a osobito ga ima u borovim iglicama i češerima četinara.

Alfa-pinen i beta-pinen

Alfa i beta-pinen su dva terpena s puno sličnosti, oba prisutna u kanabisu, ali pomalo različite arome. Alfa-pinen ima više zemljanu, drvenastu notu, dok je beta-pinen nešto slađi i cvjetniji. Oba imaju potencijalne medicinske koristi uključujući:

• Pomoć kod astme
• Protuupalne učinke
• Antioksidativna svojstva
• Pomoć kod oštećenja pamćenja
• Moguće antikancerogeno djelovanje

Oba su rasprostranjena u prirodi, osobito u boru, ružmarinu i bosiljku.

Kariofilen

Kariofilen je zadnji terpen koji ćemo ovdje spomenuti, a često ga nazivaju i 'začinskim' ili 'drvenastim'. On daje sortama poput Jack Herer i Girl Scout Cookies njihov specifičan okus, s jakim notama papra, klinčića, cimeta i začinske svježine. Ovaj terpen jedini je za koji je dokazano da se veže na CB2 receptore, što znači da definitivno modulira djelovanje kanabinoida na naše tijelo. Također se vjeruje da pruža sljedeće dobrobiti:

• Pomoć kod ublažavanja boli
• Protuupalne učinke
• Pomoć kod tjeskobe
• Pomoć za raspoloženje

Prisutnim ga čine razne biljke, uključujući crni papar, origano, bosiljak i hmelj.

Zaključak

Otkriće novog terpena i moguće objašnjenje njegove sinteze ima višestruke implikacije. Prvo, može biti praktične vrijednosti za one entuzijaste koji žele naučiti kako napraviti hašiš koji ima autentičan okus tradicionalnog marokanskog proizvoda. Drugo, baca novo svjetlo na cijelu klasu kemijskih reakcija koje potencijalno mogu proizvesti mnoge nove terpenoide. I treće, nije teško zamisliti da hashishene — novi 'celebrity' među kanabinoidima — ima i neka jedinstvena medicinska svojstva. 

U konačnici, znanost o kanabisu još je u povojima, i sigurni smo da ćemo još puno naučiti o ovoj čudesnoj biljci.

Vanjske reference

1. Višedimenzionalna analiza hlapljivih spojeva kanabisa: identifikacija 5,5-dimetil-1-vinilbiciklo[2.1.1]heksana kao hlapljivog markera hašiša, smole Cannabis sativa L., Marie Marchini i sur., Journal of Chromatography, Svezak 1370, 28. studenog 2014., str. 200-215
2. Cannabis Sativa L.: sveobuhvatan pregled analitičkih metoda za karakterizaciju kanabinoida i terpena, Giuseppe Micalizzi i sur., Journal of Chromatography, Svezak 1637, 25. siječnja 2021.
3. Učinak zračenja suhih cvjetova kanabisa na razine kanabinoida, terpena i antikancerogenih svojstava ekstrakta, Olga Kovalchuk i sur., Biocatalysis and Agricultural Biotechnology, Svezak 29, listopad 2020.